Pri\u0161tina, 11. jun 2026. 09:02<\/p>\n
SPC faktor sa zna\u010dajnim mobilizacionim kapacitetom, \u010dije djelovanje mo\u017ee prevazi\u0107i vjerski okvir<\/p>\n
Kao potencijalni faktor destabilizacije uo\u010di izbora ozna\u010deno i pitanje bira\u010dkog spiska i prava glasa dijaspore<\/p>\n
Crna Gora ulazi u parlamentarne izbore 2027. godine s nedovr\u0161enom izbornom reformom i ozbiljnim ranjivostima na strano mije\u0161anje, dok postoji realan rizik da mre\u017ee povezane s Kremljom, koriste\u0107i sli\u010dne modele djelovanja kao u Moldaviji i drugim evropskim dr\u017eavama, poku\u0161aju da uti\u010du na izborni proces kroz anti-EU narative, dru\u0161tvene podjele i podr\u0161ku proruskim i prosrpskim akterima – upozorava Digitalni forenzi\u010dki centar (DFC).<\/p>\n
Ta organizacija u studiji \u201cIzbori pod lupom: Prijetnje izbornom procesu u Crnoj Gori\u201d opisuje Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) kao faktor sa zna\u010dajnim mobilizacionim kapacitetom, \u010dije djelovanje mo\u017ee prevazi\u0107i vjerski okvir i u\u0107i u zonu nacionalne i politi\u010dke mobilizacije.<\/p>\n
Pitanje bira\u010dkog spiska i prava glasa dijaspore ozna\u010deno je kao potencijalni faktor destabilizacije uo\u010di izbora 2027.<\/p>\n
U studiji se ukazuje da udio upisanih bira\u010da u ukupnoj populaciji iznosi oko 88 odsto i da vladaju\u0107a koalicija taj podatak koristi kao argument za reviziju Zakona o prebivali\u0161tu, \u201c\u010diji bi stvarni efekat bio brisanje dijaspore iz bira\u010dkih registara\u201d.<\/p>\n
\u201cTakav potez mo\u017ee dovesti do drasti\u010dnih promjena u bira\u010dkoj strukturi dr\u017eave, naro\u010dito ako se jednoj grupi istovremeno dodjeljuje dr\u017eavljanstvo i bira\u010dko pravo, dok se drugoj oduzima\u201d, upozorava se.<\/p>\n
Isti\u010de se da su sve dosada\u0161nje izmjene izbornog zakonodavstva usvajane konsenzusom ili dvotre\u0107inskom ve\u0107inom, a sve susjedne dr\u017eave garantuju dijaspori pravo glasanja.<\/p>\n
U studiji se ukazuje da nedovr\u0161ena izborna reforma predstavlja ulaznu ta\u010dku stranog mije\u0161anja u Crnoj Gori i potencijalni izvor nestabilnosti i podsje\u0107a da skup\u0161tinski Odbor za izbornu reformu formiran 2023. nije zavr\u0161io posao. Usvojene su samo izmjene Zakona o finansiranju politi\u010dkih subjekata i izbornih kampanja i Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojima je uveden koncept odr\u017eavanja lokalnih izbora u jednom danu, uz planirani termin 13. juna 2027.<\/p>\n
Odbor je tako\u0111e zadu\u017een za izradu predloga zakona o bira\u010dkom spisku, registrima prebivali\u0161ta i boravi\u0161ta, ali nije definisao dezinformacije i strano uplitanje kao predmet rada, isti\u010de DFC.<\/p>\n
\u201cAmbasadoristan\u201d i viktimizacija Srba<\/p>\n
U studiji se podsje\u0107a da su izborni ciklusi u Crnoj Gori u periodu 2016-2023. obilje\u017eeni stranim uplitanjem, a da su dezinformacione kampanje rusko-srpskih proksija i kampanje uticaja oblikovale javno mnjenje u predizbornom i postizbornom periodu.<\/p>\n
\u201cPeriod prije i nakon parlamentarnih izbora 2023. obilje\u017een je narativom o viktimizaciji srpskog naroda u Crnoj Gori\u201d, navodi DFC.<\/p>\n
Podsje\u0107aju da je Kancelarija direktora Nacionalne obavje\u0161tajne slu\u017ebe SAD (ODNI) objavila Godi\u0161nji izvje\u0161taj o globalnim bezbjednosnim rizicima, i da u dijelu o Zapadnom Balkanu navodi da Rusija koristi dr\u017eavne i povezane strukture za kampanje usmjerene ka opstrukciji NATO i EU, uz promovisanje narativa o viktimizaciji Srba u BiH, Crnoj Gori i Srbiji.<\/p>\n
\u201cNarativ o \u2018ambasadoristanu\u2019 – konstrukciji da zapadne ambasade ne dozvoljavaju ulazak Srbima u 44. Vladu, plasirao je\u00a0Milan Kne\u017eevi\u0107<\/strong>, predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) u maju 2023\u201d, pi\u0161e u studiji.<\/p>\n Ocijenjeno je da je narativom o diskriminaciji prema nacionalnim i etni\u010dkim Srbima, prosrpski dr\u017eavni i ne-dr\u017eavni akteri stvaraju uslove za kandidovanje tema koje polarizuju dru\u0161tvo.<\/p>\n \u201cU tom smislu, teme uvo\u0111enja u Ustav srpskog jezika kao slu\u017ebenog i narodne trobojne zastave mogu polarizovati javnost. Tako\u0111e, insistiranje na tim temama u predizbornom ambijentu omogu\u0107ilo bi re\u017eimu u Beogradu jednostavniji upliv u demokratske procese u dr\u017eavi\u201d, upozorava DFC.<\/p>\n SPC aktivna u periodima tenzija<\/p>\n Prema studiji, dosada\u0161nja praksa ukazuje da je SPC bila aktivna u periodima poja\u010danih dru\u0161tveno-politi\u010dkih tenzija, uklju\u010duju\u0107i i izborne procese. Posebno je zna\u010dajno to \u0161to, kako se navodi, SPC u kontinuitetu koristi narativ o za\u0161titi tradicionalnih vrijednosti, vjere, naroda i svetinja, naro\u010dito uo\u010di va\u017enih dru\u0161tvenih i politi\u010dkih doga\u0111aja.<\/p>\n \u201cTakav obrazac bio je uo\u010dljiv i pred lokalne izbore u Kotoru i Podgorici u septembru 2024. Tada je, kroz \u0161iroko postavljenu sve\u0161teni\u010dku infrastrukturu, s liturgija i javnih okupljanja emitovana poruka sa sna\u017enim identitetsko-politi\u010dkim sadr\u017eajem\u201d, ukazuje DFC.<\/p>\n Na taj na\u010din je, kako dodaje, kreiran ambijent pogodan za politi\u010dku homogenizaciju bira\u010dkog tijela, prije svega u korist prosrpskih politi\u010dkih opcija.<\/p>\n DFC smatra da dodatni bezbjednosni rizik proizlazi iz \u010dinjenice da su pojedini visoki predstavnici SPC pokazivali spremnost da se direktno ili indirektno stave na raspolaganje politi\u010dkim akterima \u010diji programi korespondiraju sa srpskim nacionalnim i ruskim geopoliti\u010dkim interesima u regionu.<\/p>\n \u201cU kontekstu parlamentarnih izbora 2027, poseban zna\u010daj imaju kulturno-vjerske i simboli\u010dke aktivnosti koje SPC promovi\u0161e, naro\u010dito one vezane za inicijativu vra\u0107anja Zavjetne kapele na Lov\u0107enu\u201d, pi\u0161e u studiji.<\/p>\n Ukazuje se da takve aktivnosti ne treba posmatrati isklju\u010divo kao pitanje religijskog ili kulturnog identiteta, ve\u0107 i kao potencijalni instrument strate\u0161ke pripreme terena za poja\u010davanje dru\u0161tvenih tenzija.<\/p>\n \u201cManifestacijama poput obilje\u017eavanja 100 godina od obnove Njego\u0161eve kapele kreiraju se narativni, simboli\u010dki i informacioni uslovi za intenziviranje identitetskih podjela i mogu\u0107e izazivanje politi\u010dkih kriza\u201d, upozorava se.<\/p>\n U najnepovoljnijem scenariju, ocjenjuje DFC, takve aktivnosti mogu biti iskori\u0161\u0107ene za destabilizaciju predizbornog ambijenta, delegitimisanje proevropskih politika, usporavanje procesa evropskih integracija i dodatno antagonizovanje crnogorskog dru\u0161tva.<\/p>\n Sinergija s ekstremisti\u010dkim strukturama<\/p>\n DFC upozorava da u Crnoj Gori postoji razvijena infrastruktura za strano mije\u0161anje u izbore, koju \u010dine politi\u010dki akteri, prosrpske desni\u010darske organizacije i mre\u017ee na dru\u0161tvenim mre\u017eama, a koja je ve\u0107 pokazala kapacitet za destabilizaciju tokom incidenata na Zabjelu (sukob sa stranim dr\u017eavljanima u oktobru pro\u0161le godine) i postavljanja spomenika \u010detni\u010dkom komandantu\u00a0Pavlu \u0110uri\u0161i\u0107u<\/strong>\u00a0u beranskom selu Gornje Zaostro.<\/p>\n Kao poseban rizik navodi se sinergija ekstremisti\u010dkih struktura i dijela SPC, koja bi mogla predstavljati zna\u010dajan izvor nestabilnosti pred izbore 2027.<\/p>\n \u201cEvidentno mije\u0161anje Kremlja u izbornim procesima u EU nakon agresije na Ukrajinu, te sna\u017ena proruska infrastruktura u Srbiji ukazuju na evoluciju proruskih metoda stranog mije\u0161anja. Re\u017eim u Beogradu ostaje potpuni oslonac Moskvi za plasiranje malignih operacija u regionu Zapadnog Balkana\u201d, pi\u0161e u studiji.<\/p>\n U kontekstu crnogorskih izbora, kako se dodaje, interesi Moskve i Beograda su istovjetni, a pribli\u017eavanjem Crne Gore \u010dlanstvu u EU ponovo su aktivirani narativi re\u017eima u Beogradu o Crnoj Gori kao o kriminalnoj dr\u017eavi.<\/p>\n Navodi se da se u predizbornoj godini organizuju doga\u0111aji koji polariziju dru\u0161tvo i sklanjaju EU agendu u drugi plan, pa je tako DNP inicirao povla\u010denje odluke o priznanju Kosova u lokalnim parlamentima gdje obavlja vlast.<\/p>\n Nuklearna energija novi vid ruskog hibridnog djelovanja<\/p>\n DFC navodi da to \u0161to se ruska nuklearna energija i dr\u017eavna kompanija “Rosatom” ne nalaze se pod direktnim sankcijama EU, otvara prostor zvani\u010dnoj Moskvi da sa\u010duva ili pro\u0161iri prostor za djelovanje u bliskom inostranstvu.<\/p>\n “U modelu plasiranja stranog uticaja, nuklearna energija predstavlja novu vid ruskog hibridnog djelovanja. Nuklearni projekti stvaraju vi\u0161edecenijsku zavisnost dr\u017eave primaoca od ruskog goriva, tehnologije, obuke kadra, odr\u017eavanja, regulatorne ekspertize, finansiranja i politi\u010dke koordinacije”, pi\u0161e u studiji.<\/p>\n Kao primjer se navodi ma\u0111arski projekat “Paks II”, gdje je “Rosatom” dobio mogu\u0107nost da izgradi dva nova nuklearna bloka na istoimenoj lokaciji, a na osnovu me\u0111udr\u017eavnog sporazuma Rusije i Ma\u0111arske iz januara 2014.<\/p>\n U tom kontekstu treba posmatrati i otvaranje prostora za nuklearnu saradnju Rusije i Srbije, smatraju u DFC-u.<\/p>\n Dodaju da je potencijalna saradnja Srbije i Rusije u nuklearnoj energiji indikativna u kontekstu izlaska ruskog kapitala iz “Naftne industrije Srbije” (NIS). Ameri\u010dke sankcije NIS-u, uvedene zbog ruskog vlasni\u0161tva – a u kontekstu agresije na Ukrajinu – dovele su do zahtjeva za izlazak “Gazprom Nefta” i “Gazproma” iz vlasni\u010dke strukture. Vlada Srbije je u novembru 2025. saop\u0161tila da SAD tra\u017ee potpunu promjenu vlasni\u0161tva ruskih akcionara, odnosno, izlazak ruskog vlasni\u0161tva iz NIS-a.<\/p>\n “Tako\u0111e, DNP je najavio da \u0107e Skup\u0161tini podnijeti rezoluciju o poni\u0161tenju priznanja nezavisnosti Kosova. Takva koordinisana aktivnosti ve\u0107 je organizovana 2023, nakon nemira koji su se dogodili na sjeveru Kosova”, podsje\u0107a se.<\/p>\n DFC ukazuje da istorijski revizionizam i negacionizam predstavljaju kohezioni faktor koji vezuje SPC i proruske desni\u010darske strukture.<\/p>\n Smatraju da krucijalnu ulogu u konsolidovanju tih elemenata ima mitropolit budimljansko-nik\u0161i\u0107ki Metodije, koji je, nakon \u0161to je u maju 2025, unaprije\u0111en u mitropolita SPC, postao glavna figura koja okuplja proruske i prosrpske ekstremne elemente.<\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Pri\u0161tina, 11. jun 2026. 09:02 SPC faktor sa zna\u010dajnim mobilizacionim kapacitetom, \u010dije djelovanje mo\u017ee prevazi\u0107i vjerski okvir Kao potencijalni faktor destabilizacije uo\u010di izbora ozna\u010deno i<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":52325,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[74],"tags":[],"class_list":["post-52323","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svet"],"yoast_head":"\n