Prishtin\u00eb, 3 tetor 2025<\/p>\n
Pi\u0161e: Boris Varga<\/p>\n
Uo\u010di parlamentarnih izbora, vlasti Moldavije uhapsile su vi\u0161e od 70 osoba, osumnji\u010denih da ih je Rusija anga\u017eovala za organizovanje masovnih nereda tokom izbornog procesa. Uhap\u0161eni su dr\u017eavljani Moldavije koji su od jula do septembra obu\u010davani u Srbiji za rukovanje oru\u017ejem i za sukobljavanje s policijom, a plan obuke bio je koordinisan iz Ruske Federacije.<\/p>\n
Istra\u017eiva\u010dka mre\u017ea BIRN iznosi detalje da su obuku u paravojnom kampu u Srbiji, u blizini Loznice, provodili instruktori iz Rusije i Bjelorusije i da je obuku pro\u0161lo vi\u0161e od 150 ljudi.<\/p>\n
Ovo nije prvi put da se Srbija spominje kao mjesto odakle Rusija i njene tajne slu\u017ebe djeluju kako bi uticale na bezbjednosnu i politi\u010dku situaciju u Moldaviji. Vrlo sli\u010dna situacija dogodila se pro\u0161le godine tokom predsjedni\u010dkih izbora, kada su vlasti Moldavije uhapsile osam osoba osumnji\u010denih da su obu\u010davane u Srbiji i BiH za izazivanje masovnih nereda, a \u010diji su instruktori bili povezani s ruskom pla\u0107eni\u010dkom grupom Vagner. I tada je trajala napeta izborna trka, izme\u0111u proruskog predsjedni\u010dkog kandidata Aleksandra Stojanogla i pro-EU kandidatkinje Maje Sandu, koja je pobijedila.<\/p>\n
Srbija i personalizovani re\u017eim predsjednika Aleksandra Vu\u010di\u0107a u Zapadnim, a posebno EU krugovima, smatraju se faktorom stabilnosti na Zapadnom Balkanu. Me\u0111utim, \u010dinjenice govore sasvim suprotno. Moskva i Beograd sistematski potkopavaju politi\u010dku i bezbjednosnu stabilnost u najmanje pet dr\u017eava jugoisto\u010dne Evrope.<\/p>\n
BIH i Kosovo<\/p>\n
Iako Aleksandar Vu\u010di\u0107 ponavlja da Beograd podr\u017eava Dejtonski sporazum i integritet Bosne i Hercegovine, Savjet za nacionalnu bezbjednost Srbije, \u010diji je predsjednik Srbije \u010dlan, nedavno je donio odluku da ne prizna presudu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika zbog antidr\u017eavne djelatnosti.<\/p>\n
Zvani\u010dno negiranje presude protiv predsjednika Republike Srpske jedan je od najo\u010ditijih primjera podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i podr\u0161ke Dodikovom separatizmu od strane zvani\u010dnog Beograda.<\/p>\n
Na Zapadnom Balkanu, Milorad Dodik slovi za Moskvi najodanijeg politi\u010dara. Srbija slijedi Rusiju i zauzima ambivalentan stav prema BiH. Moskva deklarativno podr\u017eava Dejtonski mirovni sporazum, u kojem je i sama u\u010desnica, a istovremeno potkopava taj proces podr\u017eavaju\u0107i Dodikove separatisti\u010dke te\u017enje.<\/p>\n
Krajem septembra 2023. godine, na sjeveru Kosova, u selu Banjska, naoru\u017eana grupa iz Srbije izazvala je oru\u017eani sukob. Grupa je bila uniformisana i dobro naoru\u017eana vojnom opremom koju posjeduju snage bezbjednosti susjedne Srbije. U sukobima su ubijeni jedan kosovski policajac i jo\u0161 tri osobe sa srpske strane.<\/p>\n
Naoru\u017eana grupa Srba, predvo\u0111ena kontroverznim biznismenom i politi\u010darem Milanom Radoi\u010di\u0107em, namjeravala je da blokira puteve i izazove sukobe na sjeveru Kosova.<\/p>\n
To je najozbiljniji organizovani oru\u017eani napad na Kosovu od dolaska me\u0111unarodnih mirovnih snaga 1999. godine. Ta teroristi\u010dka akcija, kako ju je kvalifikovao sud u Pri\u0161tini, nije se mogla izvesti bez znanja bezbjednosnih slu\u017ebi susjedne dr\u017eave Srbije.<\/p>\n
Makedonija i Crna Gora<\/p>\n
Istra\u017eiva\u010dki novinari su sredinom 2017. godine objavili materijal o uticaju Rusije na Sjevernu Makedoniju (u to vrijeme jo\u0161 pod nazivom Makedonija), koji prema njihovoj tvrdnji \u201evodi preko Beograda\u201c. Objavljeni dokumenti makedonskih tajnih slu\u017ebi tvrdili su da ruski obavje\u0161tajci u Makedoniji rade pod kontrolom ruskog \u0161pijunskog centra u Beogradu.<\/p>\n
Navodi se i da je postojao vi\u0161edecenijski napor ruskih \u0161pijuna i diplomata da \u0161irenjem propagande i svog uticaja u Makedoniji poku\u0161aju da sprije\u010de ulazak te dr\u017eave u NATO i da je distanciraju od Zapada.<\/p>\n
Makedonija je u\u0161la u NATO, a biv\u0161i premijer Nikola Gruevski, ina\u010de blizak ruskim interesima u regiji, nakon \u0161to je osu\u0111en za korupciju, pobjegao je u Ma\u0111arsku, gdje je dobio politi\u010dki azil.<\/p>\n
Najsli\u010dniji modelu ruskog djelovanja u Moldaviji bio je poku\u0161aj dr\u017eavnog udara u Crnoj Gori, na dan parlamentarnih izbora, u oktobru 2016. godine. U to vrijeme, grupa srpskih, crnogorskih i ruskih dr\u017eavljana planirala je, kako je navedeno u prvostepenoj presudi Vi\u0161eg suda u Podgorici, \u201enasilno svrgavanje vlasti u Crnoj Gori, kako bi sprije\u010dili njen ulazak u NATO\u201c.<\/p>\n
U prvostepenom postupku, 13 osoba je osu\u0111eno na skoro 70 godina zatvora za poku\u0161aj terorizma. Me\u0111u njima su bili i lideri opozicionog prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta Andrija Mandi\u0107 i Milan Kne\u017eevi\u0107, kao i biv\u0161i general \u017eandarmerije Bratislav Diki\u0107 iz susjedne Srbije.<\/p>\n
Podrivanje evroatlantskih procesa<\/p>\n
Me\u0111u osu\u0111enima, najvi\u0161a kazna izre\u010dena je ruskim dr\u017eavljanima Eduardu \u0160i\u0161makovu i Vladimiru Popovu, koji nisu bili dostupni pravosu\u0111u Crne Gore. Identifikovani su kao oficiri ruske vojne obavje\u0161tajne slu\u017ebe (GRU) i osu\u0111eni su za krivi\u010dna djela stvaranja kriminalne organizacije i poku\u0161aja terorizma.<\/p>\n
Crna Gora je, tako\u0111e, postala \u010dlanica NATO-a. Me\u0111utim, nakon politi\u010dkog \u201epu\u010da crkvenim litijama\u201c, koji je organizovan uz podr\u0161ku susjedne Srbije i SPC, kao i Rusije i Ruske pravoslavne crkve, svi osu\u0111eni u slu\u010daju \u201edr\u017eavnog udara\u201c u Crnoj Gori pu\u0161teni su na slobodu.<\/p>\n
Od dolaska SNS i Aleksandra Vu\u010di\u0107a na vlast u Srbiji, ideja \u201esrpskog sveta\u201c \u0161iri se po cijelom Zapadnom Balkanu \u2013 u BiH, u Republici Srpskoj i u Crnoj Gori.<\/p>\n
Koncept \u201esrpskog sveta\u201c nastao je po uzoru na \u201eruski svijet\u201c, a rije\u010d je o ekspanzionisti\u010dkoj ideji podr\u0161ke sunarodnicima, koju je Putin iskoristio da u februaru 2022. godine vojno napadne Ukrajinu.<\/p>\n
Istovremeno, dok Srbija i Rusija u posljednjoj deceniji aktivno destabilizuju evroatlantske te\u017enje susjeda i dr\u017eava regije i poku\u0161avaju da o\u017eive velikosrpsku ideju, predsjednik Srbije Aleksandar Vu\u010di\u0107, pred Generalnom skup\u0161tinom Ujedinjenih nacija, nudi Beograd kao mjesto dijaloga za sve sukobe \u0161irom svijeta.<\/p>\n
Takve cini\u010dne ponude Srbije mogu\u0107e su samo u okolnostima zatvaranja o\u010diju pred autoritarizmom Aleksandra Vu\u010di\u0107a i tolerisanjem dubokog ruskog prisustva u Srbiji od strane Zapada.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Prishtin\u00eb, 3 tetor 2025 Pi\u0161e: Boris Varga Uo\u010di parlamentarnih izbora, vlasti Moldavije uhapsile su vi\u0161e od 70 osoba, osumnji\u010denih da ih je Rusija anga\u017eovala za<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":14778,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[28],"tags":[],"class_list":["post-14780","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politika"],"yoast_head":"\n