Priština, 16. novembar 2026. 10:33
Izvođenje srpske nacionalističke pesme „Oj Kosovo, Kosovo“ na otvaranju Foruma za proširenje Evropske unije u Briselu je zabrinjavajući signal za pristup EU Kosovu i Srbiji. Ovo je procena bezbednosnog analitičara Gurakučija Kučija, koji kaže da se ovaj događaj ne može tretirati samo kao kulturni skandal, već kao političko i bezbednosno pitanje.
Prema Kučiju, pesma iz 1989. godine, nastala u vreme srpske nacional-šovinističke mobilizacije, sadrži teritorijalne pretenzije prema Kosovu i deo je istorijskog i političkog narativa koji je korišćen za opravdanje genocidne politike Srbije.
On postavlja pitanja o dozvoljavanju izvođenja takve pesme na institucionalnom događaju EU, podsećajući da sama Evropska unija finansira programe protiv diskriminacije, govora mržnje i za promociju tolerancije i pomirenja u regionu.
„Kako je moguće da Evropska unija, koja finansira programe za borbu protiv diskriminacije i govora mržnje, dozvoljava promociju takvog narativa na sopstvenom institucionalnom događaju?“, pita Kuči, prenosi Veritasinfo.
On smatra još problematičnijom činjenicu da se ovaj događaj održao na Forumu o proširenju, gde se raspravlja o evropskoj budućnosti regiona, dok Kosovo nije imalo vladino predstavljanje u programu na visokom nivou.
U svojoj analizi, Kuči povezuje ovaj razvoj događaja sa politikom stabilokratije koju je, prema njegovim rečima, EU godinama vodila prema Srbiji predsednika Aleksandra Vučića, dajući prioritet kratkoročnoj stabilnosti umesto suočavanju sa destabilizujućim politikama Beograda.
„Poruka koju prenosi takva scena u srcu Brisela je zabrinjavajuća, jer srpske teritorijalne pretenzije nalaze prostora i u evropskim aktivnostima, dok se političko prilagođavanje Srbije i dalje tretira kao instrument za održavanje regionalne stabilnosti“, ocenjuje on.
Prema Kučiju, tolerisanje narativa sa teritorijalnim zahtevima nije bez posledica po regionalnu bezbednost, jer ugrožava njihovu normalizaciju, slabi napore za pomirenje i moglo bi da transformiše evropski proces proširenja u mehanizam za prilagođavanje političkim zahtevima Beograda.
On podseća da je sama Evropska unija posrednik Sporazuma iz 2023. godine između Kosova i Srbije, koji predviđa poštovanje teritorijalnog integriteta, jednakosti i dobrosusedskih odnosa.
„Ne može se zahtevati sprovođenje ovih principa za dijalogom, dok se porukama koje im protivreče daje prostor u aktivnostima Evropske komisije“, naglašava Kuči.
U tom smislu, on traži od komesarke EU za proširenje, Marte Kos, da se javno distancira od tumačenja pesme, da se izvini i da pruži objašnjenja ko je odobrio takav repertoar u aktivnostima Evropske komisije.
Kuči traži od Evropske unije da razjasni da li politika proširenja i dalje bude zasnovana na vladavini prava, bezbednosti i poštovanju teritorijalnog integriteta, ili stabilokratija i dalje određuje njene odnose sa Srbijom, na štetu kredibiliteta evropske politike prema Kosovu.
„Rešenje koje toleriše teritorijalne pretenzije ne gradi trajni mir, već stvara uslove za nove krize“, zaključuje Kuči.

Kurti se obraća Zelenskom: Priznajte Kosovo, ne ostavljajte prostora Putinovoj propagandi
Rašić: Srpska lista je najdestruktivniji element u istoriji Srba
Nacrt budžeta za 2027. godinu usvojen u načelu
Kosovo angažuje američku kompaniju za lobiranje u Vašingtonu
Specijalno na dnevnom redu, poslanici se danas suočavaju sa glasanjem o zakonu
Kamberi i Memeti oprezni u vezi sa novom vladom: Albanci očekuju rezultate, a ne obećanja
Balkan pobeđuje Gnjilane preokretom
Smrt na poslu u Istoku, tužilaštvo pokreće istragu
Svečlja: Fabrika municije, dokaz strateškog partnerstva Kosova i Turske
118 godina od Manastirskog kongresa, 22. novembar obeležava ujedinjenje Albanaca kroz pismo