Priština, 26. avgust 2026. 15:23
Univerzitet u Prištini danas je dodelio svoje najviše priznanje, titulu „Doctor Honoris Causa“, bivšem američkom kongresmenu Džozefu Dž. DioGvardiju i njegovoj supruzi Širli Klojs DioGvardi.
Bivši kongresmen Džozef DioGvardi i njegova supruga Širli Klojs DioGvardi više od četiri decenije su, u okviru lobističkih aktivnosti Albansko-američke građanske lige, kontinuirano radili na unapređenju ljudskih prava, slobode, demokratije, nezavisnosti i državnosti Kosova, kao i na boljem životu svih Albanaca u regionu Zapadnog Balkana.
Bračni par DioGvardi svojim svakodnevnim i neumornim radom kontinuirano je pridobijao moćne američke prijatelje Kosovu i albanskoj stvari, doprinoseći tome da danas živimo slobodno i dostojanstveno.
Rektor Univerziteta u Prištini Arben Hajrulahu rekao je:
„Zahvaljujući vašem angažovanju i angažovanju mnogih prijatelja Kosova, narativ represivnog i antidemokratskog režima bio je u potpunosti osporen i razotkriven.
Vaš angažman nije bio ograničen samo na Kosovo. Prodrli ste iza Gvozdene zavese komunističkog režima u Albaniji, sastavši se sa poslednjim komunističkim predsednikom zemlje, Ramizom Alijom, u vreme kada Sjedinjene Američke Države još nisu bile obnovile diplomatske odnose sa Albanijom.
Iz zemlje koja je tada bila gotovo potpuno izolovana od sveta, pomogli ste da na videlo izađu i upečatljiva svedočanstva o spasavanju Jevreja tokom Drugog svetskog rata — priča tesno povezana sa albanskim kodeksom ‘Besа’ i moralnom odgovornošću da se zaštiti drugi u vreme opasnosti i krize.
Od 2023. godine ste laureati Ordena slobode predsednice Republike Kosovo.
Danas, kada vam Univerzitet u Prištini dodeljuje svoje najviše priznanje, titulu Doctor Honoris Causa, kao rektor ovog univerziteta osećam ne samo privilegiju, već i moralnu težinu ovog trenutka.
Kosovu su ljudi poput vas mnogo dali. Zato naša zahvalnost nije samo ceremonijalna; ona je deo našeg javnog sećanja i naše obaveze da novim generacijama prenesemo imena onih koji su u najtežim vremenima izabrali da stanu na stranu slobode i ljudskog dostojanstva.
Veoma poštovani gospodine i gospođo DioGvardi, Univerzitet u Prištini je najstariji i najveći univerzitet na Kosovu, institucija koja je decenijama na svojim plećima nosila ne samo misiju znanja i obrazovanja, već i važan deo moderne istorije zemlje. Danas snažno radi na tome da bude sve otvoreniji prema svetu, povezaniji sa međunarodnim centrima znanja i prisutniji u globalnim akademskim mrežama.“
Rektor Univerziteta u Prištini Arben Hajrulahu je tokom ceremonije dodele titule Doctor Honoris Causa kongresmenu i albansko-američkom aktivisti Džozefu DioGvardiju ocenio njegov doprinos Kosovu i albanskoj stvari.
Hajrulahu je rekao da je angažovanje DioGvardija pomoglo u osporavanju narativa represivnog i antidemokratskog režima prema Kosovu, ističući da njegova delatnost nije bila ograničena samo na Kosovo.
„Zahvaljujući vašem angažovanju i angažovanju mnogih prijatelja Kosova, narativ represivnog i antidemokratskog režima bio je u potpunosti osporen i razotkriven.
Vaš angažman nije bio ograničen samo na Kosovo. Prodrli ste iza Gvozdene zavese komunističkog režima u Albaniji, sastavši se sa poslednjim komunističkim predsednikom zemlje, Ramizom Alijom, u vreme kada Sjedinjene Američke Države još nisu bile obnovile diplomatske odnose sa Albanijom.“
Rektor Univerziteta u Prištini pomenuo je i angažovanje DioGvardija na otkrivanju svedočanstava o spasavanju Jevreja u Albaniji tokom Drugog svetskog rata, povezujući ovu priču sa albanskom tradicijom Bese.
„Iz zemlje koja je tada bila gotovo potpuno izolovana od sveta, pomogli ste da na videlo izađu i upečatljiva svedočanstva o spasavanju Jevreja tokom Drugog svetskog rata — priča tesno povezana sa albanskim kodeksom ‘Bese’ i moralnom odgovornošću da se zaštiti drugi u vreme opasnosti i krize.“
Hajrulahu je takođe podsetio da je DioGvardi od 2023. godine laureat Ordena slobode predsednice Republike Kosovo, ocenivši dodelu titule Doctor Honoris Causa od strane Univerziteta u Prištini kao trenutak od posebnog značaja.
„Od 2023. godine ste laureati Ordena slobode predsednice Republike Kosovo.
Danas, kada vam Univerzitet u Prištini dodeljuje svoje najviše priznanje, titulu Doctor Honoris Causa, kao rektor ovog univerziteta osećam ne samo privilegiju, već i moralnu težinu ovog trenutka.“
Prema rečima rektora, zahvalnost prema ličnostima koje su dale doprinos Kosovu treba da bude deo javnog sećanja i obrazovanja novih generacija.
„Veoma poštovani gospodine i gospođo DioGvardi, Univerzitet u Prištini je najstariji i najveći univerzitet na Kosovu, institucija koja je decenijama na svojim plećima nosila ne samo misiju znanja i obrazovanja, već i važan deo moderne istorije zemlje. Danas snažno radi na tome da bude sve otvoreniji prema svetu, povezaniji sa međunarodnim centrima znanja i prisutniji u globalnim akademskim mrežama.“
On je istakao da Univerzitet u Prištini, kroz ovo priznanje, izražava institucionalnu zahvalnost za doprinos DioGvardija i njegovu ulogu u važnim trenucima za Kosovo.
Džozef DioGvardi je u svom govoru preneo poruku o jednakosti, ljudskom dostojanstvu i posvećenosti drugima. Rekao je da je svoj život posvetio čovečanstvu, a ne bogatstvu, ističući da Albanci treba da budu ujedinjeniji i da promovišu svoj identitet u svetu.
Bivši američki kongresmen rekao je da je veoma dirnut zbog dobijanja titule „Doctor Honoris Causa“, ističući da je svoj život posvetio ljudima, a ne novcu.
„Ovo je tako divan događaj. Nemate predstavu koliko sam dirnut zbog ovoga. Svoj život sam posvetio drugim ljudima, a ne novcu“, rekao je on.
Širli K. DioGvardi rekla je da su ceremonija i predstavljanje njihovog rada bili izuzetni i detaljni, podsećajući na zajednički angažman tokom rata na Kosovu i put koji su prošli do danas.
„Ovo je bilo najizvanrednije predstavljanje, veoma detaljno predstavljanje“, rekla je ona, dodajući da je dubina prezentacije obuhvatila dugu istoriju njihovog angažovanja.
Ona je rekla da je došla misleći da će održati samo govor zahvalnosti povodom titule „Doctor Honoris Causa“, ali da je ceremonija donela mnogo više sećanja i tema o kojima je trebalo govoriti.

SERPENTINE 2026 otvara novo poglavlje za umetnost i kulturu na Kosovu
Prizrenski zamak privremeno zatvoren za posetioce
Albanski jezik kao ključ za razumevanje indoevropske porodice i njenu rekonstrukciju
„Patkoi“ – vrhunac srpske političke doktrine prema kosovskim Albancima
„Siparantum“ predstavlja Kosovo na festivalu horova u Maleziji
„Masakr u Baru“, film koji vraća u sećanje tragedije iz naše istorije
Univerzitet u Prištini danas je odao počast Džozefu i Širli DioGvardi
Krehić: Možda još uvek postoje neotkrivene lokacije nestalih osoba
Još jedno teško ubistvo, sumnja se da je ženu ubio suprug u Prizrenu
Kurti iz RMV-a: Novi korak ka povezivanju Kosova i Severne Makedonije