Hadžiju: Srbija snosi direktnu odgovornost za nestale osobe, arhive moraju biti otvorene

Priština, 25. jun 2026. 12:03

Vršiteljka dužnosti predsjednice Kosova, Aljbulena Hadžiju, izjavila je da je Srbija direktno odgovorna za nestale osobe tokom posljednjeg rata na Kosovu.

Ove komentare Hadžiju je iznijela na završnom događaju projekta „Otkrivanje istine: Borba protiv monoetničkog novinarstva i zagovaranje za nestale osobe na Kosovu“, koji podržava Evropska unija.

Hadžiju je navela da Srbija i dalje drži zatvorenim svoje arhive, dodajući da njihovo otvaranje ne može ostati pitanje volje Beograda.

„Za porodice nasilno nestalih osoba ovo je jedini zahtjev: da saznaju gdje su njihovi najmiliji. Odgovora nema jer Srbija i dalje drži zatvorenim svoje vojne, policijske i državne arhive, zbog čega u ovom procesu snosi direktnu odgovornost. U tim arhivama mogu se nalaziti podaci o naredbama za sahranjivanje, ekshumacije i lokacijama koje porodice čekaju više od četvrt vijeka. Masovne grobnice otkrivene na teritoriji Srbije jasno su pokazale da je prikrivanje tragova bilo namjerno. Otvaranje arhiva ne može ostati pitanje volje Beograda. Međunarodni partneri treba da to tretiraju kao jasnu obavezu Srbije prema porodicama, prema Republici Kosovo, prema našoj istoriji i prema istini. Oko 1.600 osoba i dalje se nalazi na spisku nestalih i često se pominju kao brojevi i statistika. Međutim, ovakvi dokumentarni filmovi idu dalje od statistike, dajući imena, lica i njihove priče kroz glasove onih koji su predugo čekali. Od Drenasa do Mitrovice, od Peći do Prizrena, od Gnjilana do Uroševca, od Đakovice do Prištine, ove priče nas podsjećaju da gubitak nije isti u svakoj kući, ali da su čekanje i zahtjev isti. Zahtjev da se sazna istina ne može ostati samo u sjećanjima porodica. On zahtijeva svakodnevni institucionalni rad, istrage, dokumentovanje, sudsko-medicinski rad, saradnju s porodicama i praćenje svake informacije koja može dovesti do istine“, rekla je ona.

Hadžiju je istakla da misije uspostavljene na Kosovu nakon rata nisu učinile dovoljno na procesuiranju zločina koje je Srbija počinila tokom rata.

„Misije koje su uspostavljene u Republici Kosovo nakon završetka rata nisu učinile dovoljno, čak nisu učinile gotovo ništa da adresiraju zločine koje je Srbija počinila tokom ratnog perioda. Posljednjih godina, i zahvaljujući jačanju kapaciteta policije i tužilaštva, kao i zakonskim izmjenama koje omogućavaju suđenje u odsustvu, jer znate da Srbija ne sarađuje s Republikom Kosovo u izručenju ratnih zločinaca, pa čak ni onih koji su počinili teroristička djela u vrijeme mira, bili smo primorani da omogućimo suđenja u odsustvu“, kazala je ona.

Zamjenica šefa Kancelarije Evropske unije na Kosovu, Eva Palatova, izjavila je da je Evropskoj uniji stalo do prošlosti, tranzicione pravde i pomirenja, naglašavajući da očuvanje sjećanja osigurava da patnja ne bude zaboravljena niti iskrivljena, te da buduće generacije razumiju ljudsku cijenu sukoba.

„Nama kao Evropskoj uniji važni su prošlost, tranziciona pravda i pomirenje. Očuvanje sjećanja pomaže da patnja ne bude ni zaboravljena ni iskrivljena i da buduće generacije razumiju ljudsku cijenu sukoba. U tom nastojanju nezavisni mediji i novinari imaju ključnu ulogu. Dokumentovanjem činjenica, davanjem glasa žrtvama i njihovim porodicama bez obzira na njihovu etničku pripadnost, kao i suprotstavljanjem negiranju i dezinformacijama, mediji pomažu u zaštiti istine i jačanju demokratskih društava“, rekla je ona.

„Evropska unija već dugo podržava tranzicionu pravdu i pomirenje širom Zapadnog Balkana, uključujući i Kosovo. Naš pristup zasniva se na principu da ti procesi moraju biti lokalno vođeni, inkluzivni i utemeljeni na međunarodnom pravu. Organizacije civilnog društva, grupe žrtava, novinari, žene i mladi imaju suštinsku ulogu. Njihov rad čuva sjećanje, promoviše dijalog i pomaže u izgradnji povjerenja tamo gdje je ono narušeno. Evropska unija će nastaviti da podržava ove napore. Istovremeno, i institucije imaju svoju odgovornost. Civilno društvo ne može samo nositi ovaj teret. Održiv napredak zahtijeva snažniju institucionalnu posvećenost saradnji s njima“, kazala je Palatova.

Palatova je naglasila da su pravda za žrtve i odgovornost počinilaca zločina od ključnog značaja.

„Suočavanje s nasljeđem prošlosti nije samo pogled unazad. Radi se o stvaranju uslova za mirniju, inkluzivniju i demokratskiju budućnost. Pravda za žrtve, odgovornost počinilaca i odgovori za porodice nestalih nisu opcija. Oni su temeljni uslovi za dugoročno pomirenje. Zato tranziciona pravda ostaje važan element evropskog puta Kosova i šire evropske budućnosti cijelog regiona Zapadnog Balkana. Moje iskreno priznanje ide svima koji ovaj posao nastavljaju s posvećenošću i hrabrošću: porodicama nestalih osoba, organizacijama koje ih podržavaju, novinarima koji dokumentuju teške istine i aktivistima koji čuvaju sjećanje, kao i tužilaštvu, policiji i pravosuđu koji nastavljaju da rade na ostvarivanju pravde. Evropska unija ostaje posvećena podršci vama i regionu u izgradnji društava zasnovanih na pravdi, dostojanstvu i poštovanju ljudskih prava. Kao najjači i najpouzdaniji partner Kosova, nastavićemo da budemo uz vas u tim naporima“, rekla je ona.

Direktorica BIRN Kosovo, Jeta Džara, kazala je da je cilj projekta bio da se zabilježe i prikupe patnje porodica nestalih, ali i da se ožive sjećanja na same nestale osobe.

„Cilj je bio da zabilježimo i prikupimo bol porodica nestalih, ali i da na neki način oživimo osobu koja je nestala. Kakva je bila ta osoba? Kakav je čovjek bio? Šta je značila svojoj porodici? Ne samo način na koji je nestala. Nakon razgovora s našim timom, bilo je potrebno mnogo poziva i suočavanja s brojnim odbijanjima. Na kraju govorimo samo o ljudima koji su pristali da govore, ali ima mnogo onih koji su i nakon 27 godina odbili, jer su umorni od ponavljanja svoje priče različitim institucijama još od poslije rata – UNMIK-u, EULEX-u, tužilaštvu – i pošto nisu vidjeli nadu, rekli su: ‘Ni vama više ne želimo da pričamo’. Pozvali smo oko 500 ljudi, od kojih je 80 pristalo da govori. To pokazuje posvećenost našeg tima koji nije odmah prihvatao odbijanje, već je insistirao da dođe do onih koji su još uvijek spremni da ispričaju priču o nestaloj osobi“, rekla je Džara.

Tokom realizacije ovog projekta, BIRN i ACDC snimili su osam dokumentarnih filmova u regionima Drenasa, Mitrovice, Peći, Prizrena, Gnjilana, Uroševca, Đakovice i Prištine, donoseći svjedočenja porodica nestalih osoba i promovišući javni i institucionalni dijalog o rješavanju ovog pitanja.