Priština, 30. mart 2026. 17:27
Specijalno tužilaštvo, odnosno Direkcija za borbu protiv organizovanog kriminala i teških zločina, izvršilo je raciju u kući Škeljzena Gašija zbog sumnje da je počinio krivično delo „Podsticanje razdora i netrpeljivosti“. Ova akcija tužilaštva usledila je nakon izložbe „Masakri na Kosovu 1998-1999“, koja je odražavala netačne informacije o masakrima na Kosovu, a zasnovana je na knjizi čiji je autor Škeljzen Gaši.
„Na osnovu materijalnih dokaza i izveštaja koje su u medijima objavili oštećeni u masakru u Dubravi i drugim masakrima koji su se dogodili na Kosovu, kao i na osnovu izveštaja povređenih građana i žrtava ovih masakra, Specijalno tužilaštvo je pokrenulo krivični postupak protiv osumnjičenog Škeljzena Gašija, koji je svojim javnim postupcima osumnjičen da je izazvao razdor i netrpeljivost među našim građanima i oštetio i izmenio istinu o oslobodilačkom ratu na Kosovu, i smatra se da je ovim postupcima osumnjičeni ispunio elemente krivičnog dela ‘Podsticanje razdora i netrpeljivosti’ iz člana 141. Krivičnog zakonika“, navodi se u ovlašćenju državnog tužioca.
Podržite KOHENA. Sačuvajte istinu.
Profesionalno novinarstvo je u javnom interesu. Vaša podrška mu pomaže da ostane nezavisno i kredibilno. Doprinesite i vi. 1 evro čini razliku.
U ovlašćenju se dalje navodi da će Gaši biti intervjuisan kao osumnjičeni „objašnjavajući svoje postupke i odakle je dobio izvore informacija koje je objavio, a koje izgledaju neistinite“. Informaciju je na svom Fejsbuk profilu objavio aktivista Ron Đinovci. KOHA je takođe kontaktirala Tužilaštvo i čeka zvaničan odgovor.
Pet dana nakon postavljanja, u subotu ujutru, table sa netačnim sadržajem o masakrima koji su se dogodili na Kosovu tokom rata, a koje su bile deo izložbe koju je finansirala Skupština Kosova, uklonjene su sa glavnog trga u Prištini. Predsednica Skupštine, Albulena Hadžiju, rekla je da Skupština nije organizovala izložbu i da je odluka o njenom finansiranju doneta u Predsedništvu, navodeći da su je sve stranke podržale osim srpske liste. Dodala je da provera podataka izložbe ne spada u nadležnost Skupštine Kosova. Zamenica predsednice Skupštine iz redova PDK, Vljora Čitaku, izjavila je da u zahtevu za finansiranje izložbe nije pomenuta knjiga Škeljzena Gašija.
Jedna od tabela u izložbi za masakr u Dubravi dala je netačan broj žrtava, a za neke od njih je rečeno da su bili naoružani Albanci.
Izložba je takođe prikazivala netačne podatke za druge masakre. Za masakr u Rečaku se navodi da je ubijeno 37 civila, dok Institut za ratne zločine na Kosovu pominje najmanje 45 albanskih civila.
Takođe je bilo netačnih podataka za masakr u Izbici, koji je u subotu obeležio 27. godišnjicu. Na osnovu publikacija Instituta, u ovom masakru su srpske snage ubile 147 albanskih civila. A na izložbi se navodi da ih je bilo 115.
Takođe, otkrivene su netačnosti u vezi sa masakrima u Maloj i Velikoj Kruši.
Fond za humanitarno pravo (FHP) je opovrgao autora izložbe „Masakri na Kosovu“, Škeljzena Gašija, koji je rekao da su netačni podaci predstavljeni u njoj iz Fonda.
U reagovanju ove organizacije navodi se da pored objavljivanja netačnosti, autor ima osnovni nedostatak znanja o međunarodnom humanitarnom pravu, činjenicama dokazanim na sudu i načinu čitanja podataka iz baze podataka Centra za humanitarno pravo.
Prema Fondu, Gaši je zaključio da je žrtva ratnih zločina bila naoružana samo zato što je bivši pripadnik OVK, a nije ga kategorisao kao civila.

Kurti: Apsurdno je da je most preko Ibra zatvoren, koordiniramo sa KFOR-om
KEK najavljuje osnivanje Radne grupe za bezbednost na radu nakon smrtnih slučajeva radnika
Optužnica za špijunažu protiv hrvatskog pilota i njegovog srpskog partnera, špijunirali su situaciju na severu
Šalja: Bezbednosne institucije izgradile značajne kapacitete za suočavanje sa operacijama stranih obaveštajnih službi
Kurti: 37 miliona evra za projekat adekvatnog socijalnog stanovanja na Kosovu za 21 opštinu
Elšani: Situacija na severu stabilna, ali i delikatna
Kosovo i Albanija prvi korisnici američkog fonda
Kosovo se plasiralo u četvrtfinale padela nakon pobede nad Turskom na „Taranto 2026“
Lideri Preševske doline zahtevaju konkretno institucionalno prisustvo Albanije