Priština, 15. mart 2026. 10:05
Bivši američki pukovnik Filip Rodžers, koji je 10 godina radio u sedištu NATO-a, u intervjuu za Ekonomija Onlajn, ocenio je napredak Kosova u odnosu na alijansu, ističući da se zemlja smatra veoma važnim partnerom, iako još nije članica.
Tokom predavanja, Rodžers je rekao da ima dugogodišnje veze sa Kosovom, učestvujući u borbenim misijama tokom rata 1999. godine i više puta posećujući zemlju. Naglasio je da je Kosovo postiglo značajan napredak u svom razvoju i saradnji sa NATO-om.
„Ovo je komplikovano pitanje, ali istovremeno i veoma moguć ishod, moram reći. Naravno, postoji mnogo prepreka i stvari koje treba prevazići. Konkretno, u današnjem predavanju ću govoriti o svom odnosu sa NATO-om. Radio sam u sedištu NATO-a 10 godina, tako da sam veoma upoznat sa Kosovom kao zemljom, leteo sam u borbenim misijama 1999. godine tokom rata i nekoliko puta sam posetio Kosovo“, rekao je Rodžers.
Pomenuo je prepreke koje Kosovo mora prevazići da bi postalo članica NATO-a, a koje su uglavnom diplomatske.
„Pre svega, moram reći da imate prelepu zemlju i bilo je divno videti kako se zemlja razvijala. Ljudi su veoma pozitivni u vezi sa Kosovom. To je fantastičan partner. Naravno, još uvek nije saveznik, ali jeste veoma dobar partner. Kosovo doprinosi mnogim misijama i veoma je spremno da doprinese drugim misijama. Naravno, postoje četiri zemlje unutar NATO-a koje ne priznaju Kosovo. Siguran sam da ste veoma upoznati sa ovim: Španija, Slovačka, Rumunija i Grčka. To su neke od prepreka koje Kosovo mora odmah da prevaziđe. A to je uglavnom pitanje diplomatskih odnosa između ovih zemalja. Pored toga, mogu reći da Kosovo radi veoma dobar posao u smislu povećanja svog značaja unutar NATO-a, unutar Evropske unije i unutar evropskog saveza“, rekao je Rodžers.
U međuvremenu, ono što Kosovo treba da ima je „Akcioni plan za članstvo“ da bi postalo deo međunarodnog vojnog saveza, ali Rodžers naglašava da iako ga nema, i dalje ima pozitivno prisustvo kod zemalja koje ga priznaju.
Trenutno ne postoji jasna mapa. Jer ono što nazivamo „mapom“ je zapravo Akcioni plan za članstvo. Kada zemlja dobije ovaj plan, onda je na putu ka članstvu. To nije nužno brz put, jer je nekim zemljama trebalo dugo vremena. Na primer, ako uzmemo Severnu Makedoniju, trebalo joj je više od 15 godina da konačno bude primljena u NATO, a to je na kraju bilo povezano sa problemom imena koji je imala sa Grčkom. Kosovo nema Akcioni plan za članstvo, ali ono što ima jeste veoma pozitivno prisustvo unutar alijanse sa zemljama koje ga priznaju. Čak će i zemljama koje ga ne priznaju trebati vremena da objasne barem Kosovarima šta se dešava. „To se dešava. Video sam delegacije sa Kosova kako dolaze u NATO i bile su veoma pozitivno prihvaćene. Ali izazov je što morate imati državu koja sponzoriše Kosovo da biste ušli na ove sastanke. Obično su to Sjedinjene Države; ponekad su to Ujedinjeno Kraljevstvo i druge zemlje. Ali rekao bih da trenutno nema utvrđenog plana, iako bi se to moglo dogoditi u budućnosti“, rekao je Rodžers.

Višenacionalna vežba u Hrvatskoj meta srpskih dezinformacija
Policija, KBS, KFOR i EULEKS učestvuju u vežbi „Zlatni mač“
KBS deo međuinstitucionalne vežbe „Zlatna sablja 2026“
Albanija otvara školu letenja, poziva Kosovo da je koristi za obuku
12 kadeta KSB-a diplomiralo i položilo zakletvu kao najmlađi oficiri snaga
Kurti: U sledećem mandatu uložićemo milijardu evra u odbranu
Preko 4 miliona beba testirano, neonatalni skrining se širi na Kosovu
„Livade pasuljau“ u Srbiji, sumnjiva lokacija masovne grobnice
Žena i muškarac pronađeni bez znakova života u Prizrenu i Dragašu, sumnja se na samoubistvo