Priština, 11. mart 2026. 08:14
Grupa ljudi iz Srbije izazvala je nerede u Francuskoj i Nemačkoj po nalogu ruskih obaveštajnih službi, prema odlukama srpskih suda kojima je Balkanski servis (REL) Radio Slobodna Evropa/Radio Liberti imao pristup. Iako vlasti u Beogradu još nisu imenovale rusku službu kao organizatora niza rasističkih akcija u Parizu i Berlinu, u kojima su učestvovali građani Srbije u proleće i leto 2025. godine, sudski dokumenti na to ukazuju. REL je imao pristup odlukama Vrhovnog suda u Smederevu protiv trojice državljana Srbije osuđenih za špijunažu i rasnu diskriminaciju.
Zajedno sa još osam osumnjičenih iz Srbije, uhapšeni su krajem septembra 2025. godine.
Skoro četiri meseca kasnije, krajem decembra 2025. godine, sva trojica su postigla sporazume o priznanju krivice i osuđena su na kućni pritvor između šest meseci i godinu i po dana.
Ostalih osam osumnjičenih je na slobodi.
U presudama, koje je dobio REL, navodi se da su akcije grupe bile usmerene na jevrejske i muslimanske verske zajednice i da je njihov cilj bio povećanje tenzija u Nemačkoj i Francuskoj.
Kako je Rusija regrutovala špijune iz Srbije za nemire u Francuskoj i Nemačkoj
Grupa građana iz Srbije izazvala je incidente i nemire u Francuskoj i Nemačkoj po nalogu ruske obaveštajne službe, prema presudama srpskih sudova u koje je imao uvid balkanski servis Radija Slobodna Evropa/Radio Liberti.
Iako vlasti u Beogradu nisu zvanično imenovale rusku službu kao organizatora, sudski dokumenti ukazuju da su rasističke akcije u Parizu i Berlinu tokom proleća i leta 2025. godine izvršila grupa srpskih građana koje su regrutovale obaveštajne strukture Ruske Federacije.
Prema odlukama Vrhovnog suda u Smederevu, trojica srpskih državljana osuđena su za špijunažu i podsticanje rasne mržnje. Uhapšeni su krajem septembra 2025. godine zajedno sa još osam osumnjičenih. Krajem decembra 2025. godine, trojica optuženih su se izjasnila krivim i osuđeni su na kućni pritvor od šest meseci do godinu i po dana.
Mete akcija
Sudske odluke ukazuju da su mete grupe bile jevrejske i muslimanske verske zajednice u Francuskoj i Nemačkoj, sa ciljem povećanja tenzija i destabilizacije situacije u ovim zemljama.
Među akcijama opisanim u dokumentima su:
bacanje zelene boje na Muzej holokausta i tri sinagoge u Parizu;
postavljanje svinjskih glava ispred devet džamija u francuskoj prestonici;
postavljanje plastičnih skeleta u blizini spomenika ubijenim Jevrejima u Berlinu.
Cilj ovih dela bio je „podsticanje verske i nacionalne netrpeljivosti“ i destabilizacija političke i društvene situacije u Francuskoj i Nemačkoj.
Plaćanje za svaku akciju
Prema sudskim dokumentima, članovima grupe su plaćeni troškovi putovanja i smeštaja, dok im je obećana isplata između 500 i 1.500 evra za svaku akciju.
Grupa je bila aktivna od aprila do septembra 2025. godine. Od članova se zahtevalo da fotografišu svoje akcije i pošalju ih kao dokaz organizatorima.
Regrutovanje u Srbiji
Tri osuđene osobe su iz grada Velika Plana u centralnoj Srbiji. Smatraju se delom grupe koja je pomagala stranoj obaveštajnoj službi i podsticala mržnju i diskriminaciju u Parizu i Berlinu.
U dokumentima se pominje i neidentifikovana osoba sa nadimkom „Lovac“, za koju se sumnja da je jedan od organizatora grupe. Naređenja i uputstva za akcije došla su iz ruskih obaveštajnih struktura.
Strateški cilj
Stručnjak za bezbednost Predrag Petrović iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku procenjuje da je cilj operacija bio stvaranje nestabilnosti u Evropi kako bi se smanjio pritisak na Rusiju zbog rata u Ukrajini.
Prema njegovim rečima, Srbija se smatra povoljnim okruženjem za takvo regrutovanje zbog proruskih stavova u delu društva i dobrih odnosa između vlasti u Beogradu i Moskvi.

Fetoši: Srbija se kamuflira projektujući „agresora“ u Prištini
Kosovska policija jača tehnološke kapacitete, 12 policajaca sertifikovano za vazdušni nadzor
Albanija se pridružila NATO-ovom centru za sajber odbranu
Fabrika za proizvodnju municije biće izgrađena na imanju bivšeg Poljoprivredno-industrijskog kompleksa „Ereniku“
SAD daju zeleno svetlo za oružje za Kosovo u vrednosti od 14 miliona dolara
Zakazano prvo ročište za bivšeg policajca Bojana Jevtićija, optuženog za špijunažu
1.597 dece u školama sa malo učenika, stručnjaci upozoravaju na društvene posledice
Kurti o Ukšinu Hotiju: Kako bi bilo dobro da je živ, ali njegovo delo i dalje osvetljava naš put
Broj povređenih u nesreći u Prilepu, Dečanima, dostigao 11
Čak će i građani Kosova koji su u inostranstvu 7. juna moći da glasaju, najavljuje CIK