Berlin, 12. jul 2025.
Nemački parlament – Bundestag, juče popodne održao je vanrednu sednicu povodom 30. godišnjice masakra u Srebrenici, kada su u julu 1995. godine snage bosanskih Srba ubile više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dečaka.
U javnom delu sednice prisustvovala su dvojica preživelih žrtava genocida u Bosni, koji su ispraćeni aplauzima. Među gostima u Bundestagu bili su i ambasador Bosne i Hercegovine u Berlinu, Damir Arnaut, kao i ambasador Republike Kosova, Faruk Ajeti.
Patnje i masakri koje su narodi Bosne i Kosova pretrpeli od strane Srbije spomenuti su u govorima nemačkih poslanika. Posebno snažan govor održao je poslanik vladajuće CDU partije, Michael Brand, koji je izazvao snažnu reakciju u sali.
„Pogrešno je reći da je Putinov rat protiv Ukrajine prvi rat u Evropi posle Drugog svetskog rata. Već 1991. godine, Srbija, uz podršku Rusije, vodila je ratove protiv svojih suseda – 1991. protiv Slovenije i Hrvatske, 1992. u Bosni i Hercegovini, i 1998–1999. na Kosovu. Evropa nije imala jasan stav. Umesto akcije – samo reči“, rekao je Brand.
On je podsetio edhe na zloglasnu izjavu Aleksandra Vučića, tada mladog političara, koji je pre tri decenije u Skupštini Srbije rekao:
„Ako vi ubijete jednog Srbina, mi ćemo ubiti sto Muslimana.“
Brand je naglasio se Vučić tada afirmisao u politici, kasnije postao ministar propagande Slobodana Miloševića, a danas je predsednik Srbije.
„Danas Vučić toleriše nasilje nad studentima i opozicijom, širi mržnju prema Evropi i održava bliske veze s Putinom. U srpskim medijima i školskim udžbenicima, genocidi u Bosni i na Kosovu se poriču, dok se ratni zločinci slave kao heroji“, tha Brand.
Poslanici Bundestaga kritikovali su oštro međunarodnu zajednicu zbog njene neodlučnosti prema ratovima u bivšoj Jugoslaviji, za koje su rekli da su podstaknuti od strane Srbije, dok su evropske sile, prema njihovim rečima, previše popustljive prema srpsko-rusko-kineskom savezu.
Emotivan govor održala je i poslanica Jasmina Hostert, rođena u Sarajevu, koja je u ratu izgubila desnu ruku.
Tenzije su nastale kada je poslanik ekstremno desne stranke uzeo reč i relativizovao masakr u Srebrenici, dovodeći u pitanje da li je uopšte reč o genocidu.
Podsetimo, 23. maja prošle godine, Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je Rezoluciju kojom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sećanja na žrtve genocida u Srebrenici.
Nemačka je bila jedan od glavnih inicijatora te rezolucije.

Stradner: Rezolucija SAD o Kosovu u NATO-u je „snažan politički signal“
Fišer brani intervenciju na Kosovu 1999. godine
Kurti se seća masakra u Nabergjanu: Pravda mora biti zadovoljena
OEBS: Slučaj špijunaže protiv Đukanovića je individualna stvar, poštujemo odluku suda
Konjufca: Kosovo spremno da doprinese regionalnoj bezbednosti
CIK je odredio 10 dana i 7 sati kampanje za izbore 7. juna – počev od 28