Priština, 24. februar 2026. 8:16
Britanska privredna komora na Kosovu izrazila je ozbiljnu zabrinutost u vezi sa funkcionisanjem rudarskog sektora i zatražila je hitne mere za obnavljanje normalnog rada Nezavisne komisije za rudnike i minerale (ICMM).
Prema komori, od 2020. godine ICMM ima stalne operativne probleme, koji su direktno uticali na usporavanje obrade rudarskih licenci i oštetili rudarsku industriju, kao i kredibilitet stranih investitora.
Od 316 zahteva podnetih u poslednjem periodu, poslednji odbor ICMM-a izdao je samo 60 licenci, dok je vreme čekanja na odluke dostiglo i do 50 meseci, iako je zakonski rok maksimalno pet meseci. Ovo kašnjenje stvorilo je ozbiljne prepreke za rudarske kompanije, smanjujući konkurentnost i interesovanje međunarodnih investitora za Kosovo.
Poređenja radi, u 2020. godini ICMM je upravljao sa 854 licence, a samo u periodu januar-avgust 2020. godine izdato je 167 licenci. Podaci pokazuju da je u protekle dve godine izdato samo 60 licenci, a većina njih je bila za nemetalne resurse, isključujući Trepču.
Strukturni i institucionalni problemi
Komora ističe da ICMM nije izveštavao Parlamentarni odbor za ekonomiju od 2020. godine, što ukazuje na nedostatak transparentnosti i odgovornosti. Takođe, nejednak tretman privatnih kompanija u odnosu na državne, poput Trepče i KEK-a, izazvao je zabrinutost u vezi sa kredibilitetom institucije.
Još jedan problem je nedostatak licenci za kamenolome, u kombinaciji sa komplikacijama koje su nastale stupanjem na snagu Zakona o javnoj svojini. Ovo je primoralo Kosovo da uvozi velike količine peska i šljunka iz susednih zemalja, što je dovelo do viših cena građevinskog materijala kao što su pesak, šljunak i beton.
Kosovo je nekada bilo poznato po tome što je imalo najnaprednije rudarsko zakonodavstvo u Evropi, zasnovano na najboljim australijskim praksama, uključujući princip „ko prvi dođe, prvi se služi“. Međutim, nedostatak sprovođenja zakona i kašnjenja ICMM-a oštetili su kredibilitet institucije i smanjili interesovanje stranih investitora.
Zahtevi Britanske privredne komore
BCCK poziva na hitnu intervenciju i mere za obnavljanje funkcionalnosti rudarskog sektora:
Ubrzana obrada svih preostalih zahteva;
Potpuna implementacija zakona, osiguravajući da ICMM odgovori u zakonskom roku od tri meseca, ne duže od pet meseci;
Izrada i usvajanje nove Rudarske strategije, jer je prethodna strategija istekla 2025. godine;
Hitna dopuna Upravnog odbora ICMM-a, kako bi se obnovila funkcionalnost i operativni kapacitet institucije.
Komora ističe da samo funkcionalan i kredibilan ICMM može vratiti međunarodne investitore i osigurati održivi razvoj rudarskog sektora na Kosovu.
Gubitak kredibiliteta i uticaja na investitore
Kosovo je nekada bilo poznato po najnaprednijem rudarskom zakonodavstvu u Evropi, zasnovanom na najboljim australijskim praksama, uključujući princip „ko prvi dođe, prvi se služi“. Međutim, neuspeh u sprovođenju zakona i kašnjenja ICMM-a oštetili su kredibilitet institucije i smanjili interesovanje stranih investitora.
Prema rečima Komore, ova situacija rizikuje da ostavi zemlju bez međunarodnih investitora i bez ozbiljnog razvoja u sektoru istraživanja minerala, uprkos činjenici da Kosovo ostaje veoma atraktivna teritorija za istraživanje ruda.
Samo manjina istraživačkih projekata završava kao operativni rudnici, obično nakon 15 do 30 godina, a ozbiljnim investitorima je potrebna dugoročna pravna i institucionalna stabilnost.

Od života do nestanka – Priča o 23 ubijena i tajno sahranjena civila
Koci: Još jedan državljanin Kosova priveden od strane srpskih vlasti
Još jedan osumnjičeni uhapšen za ratne zločine u Zubinom Potoki
Specijalno tužilaštvo: Još je rano govoriti o tačnim rezultatima iskopavanja u Zubin Potoki
Kurti pozvao SAD i EU: Srbija da deklasifikuje dokumentaciju o ratnim zločinima
Kurti: Iskopavanja u Zubin Potoku će se nastaviti mesecima, jer su ostaci rasuti
Koci: Kad god se vode istrage o ratnim zločinima na Kosovu, u Srbiji se dešavaju hapšenja
Isljami: Srbija koristi hapšenja da izjednači žrtvu sa kriminalcem
Hodža: Otvaranje srpskog konzulata u Skadru ne podrazumeva neosetljivost prema Kosovu