Priština, 5. februar 2026. 22:35
Predsednica Kosova Vjosa Osmani izjavila je da predsednik Donald Tramp zaslužuje Nobelovu nagradu za mir.
Na pitanje časopisa Njuzvik u sredu da li bi nominovala Trampa za prestižnu nagradu, Osmani je odgovorila: „Naravno, ako budem predsednica [kad god to bude], da će se ove stvari desiti.“
Predsednica Kosova Vjosa Osmani izjavila je da predsednik Donald Tramp zaslužuje Nobelovu nagradu za mir.
Na pitanje časopisa Njuzvik u sredu da li bi nominovala Trampa za prestižnu nagradu, Osmani je odgovorila: „Naravno, ako budem predsednica [kad god to bude], da će se ove stvari desiti.“
Tramp je dugo i javno tražio Nobelovu nagradu za mir, nazivajući sebe „glavnim mirotvorcem“. Republikanac je tvrdio da je posredovao u sporazumima koji okončavaju sukobe širom sveta, iako posmatrači dovode u pitanje koliko je ratova zapravo zaustavio.
Pitanja o legalnosti široko rasprostranjenih američkih racija na osumnjičene brodove sa drogom u blizini Venecuele, koje su prethodile operaciji američkih specijalnih snaga za hvatanje predsednika Venecuele Nikolasa Madura i njegove supruge iz jako čuvanog kompleksa u Karakasu prošlog meseca, i dalje proganjaju Trampa.
Osmani-Sadriju, govoreći sa Svetskog vladarskog samita u Dubaiju, Ujedinjeni Arapski Emirati, opisala je stanovništvo Kosova kao „najproameričkiji narod na Zemlji“ i „veoma, veoma zahvalan svakoj administraciji Sjedinjenih Američkih Država“.
SAD su predvodile NATO bombardovanje Srbije 78 dana 1999. godine, samo nekoliko godina nakon raspada bivše Jugoslavije. Bivši srpski predsednik Slobodan Milošević oduzeo je pretežno albanskoj teritoriji Kosovo status samoupravne pokrajine 1989. godine. Protesti su postali nasilni, a više od četvrt miliona ljudi je ubijeno između 1989. i 1995. godine, prema podacima američke vojske.
Naoružani borci Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) godinama su se sukobljavali sa srpskim snagama, ali je rat na Kosovu zvanično klasifikovan kao krvoproliće između 1998. i 1999. godine.
Brutalni obračun Beograda rezultirao je izbegličkom krizom, koju je NATO opisao kao „humanitarnu katastrofu“ i etničko čišćenje kosovskih Albanaca.
NATO je započeo svoju bombardovačku kampanju u martu 1999. godine, ubrzo nakon višemesečnih mirovnih pregovora u Francuskoj i kada je Milošević okupio desetine hiljada vojnika u blizini Kosova.
U početnoj salvi NATO-ove operacije „Saveznička snaga“ učestvovalo je 250 američkih aviona, uključujući sedam strateških bombardera B-52 i šest teških bombardera B-2. Oba su sposobna da nose nuklearno oružje dugog dometa, kao i konvencionalnu municiju.
Snage predvođene SAD iz 14 zemalja kasnije su obustavile vazdušne napade nakon što je Beograd povukao svoje snage sa Kosova. UN su formirale svoje Kosovske snage (KFOR), a NATO je poslao mirovne snage na Kosovo, koje se u to vreme suočavalo sa odmazdnim napadima protiv Srba.
Kosovo je proglasilo nezavisnost 2008. godine i priznale su ga mnoge zemlje, uključujući SAD, Veliku Britaniju, Francusku i Albaniju. Srbija nije priznala njegovu državnost, kao ni Rusija i Kina. Nasilni sukobi između Kosova i Srbije su se povremeno nastavljali u godinama od tada.
„Sjedinjene Američke Države su nam dale nadu, zajedno sa partnerima poput Ujedinjenog Kraljevstva i evropskih zemalja“, rekla je Osmani.
Kosovska liderka je rekla da je četiri puta razgovarala sa Trampom u „kratkim“, ali „veoma značajnim“ razgovorima.
„Tramp je dao „izuzetan doprinos“ miru na Zapadnom Balkanu“, rekla je Osmani.
„Nema sumnje da on zaslužuje [Nobelovu nagradu].“
„Znam da postoje i drugi koji možda imaju drugačije mišljenje, ali mi pažljivo pratimo njegov doprinos“, dodala je.
Osmani je ranije rekla da je Kosovo „počastvovano“ što je jedan od osnivača Trampovog kontroverznog Odbora za mir, koji se široko smatra potencijalnim izazivačem Ujedinjenih nacija.
Nobelovu nagradu za mir dodeljuje godišnje Norveški Nobelov komitet.
