Priština, 5. februar 2026. 21:31
Umešanost srpskih bezbednosnih struktura u teroristički napad na kancelarije OIK-a krajem 2022. godine potvrđena je presudom Osnovnog suda u Prištini, objavljenom pre nekoliko dana. Teroristički napad na kancelariju OIK-a u Severnoj Mitrovici, kako je utvrdio sud, takođe je bio potpomognut i ambulantnim vozilom koje je prevozilo eksplozivne naprave.
Sirenu za uzbunu koju su paralelne strukture izdale kao poziv na okupljanje demonstranata predstavljala je početnu tačku nasilne epizode, u kojoj je kancelarija Opštinske izborne komisije u Severnoj Mitrovici napadnuta 6. decembra 2022. godine.
To je utvrdio Osnovni sud u Prištini u presudi kojom je osudio Miluna Milenkovića, Aleksandra Vlajića i Dejana Pantića za izvršenje terorističkog čina, prekvalifikujući krivično delo iz „izvršenja terorističkog čina“ u „učešće u masi koja vrši huliganstvo“.
U ovom slučaju, doneta je oslobađajuća presuda za Miomira Vakićija.
Sudsko veće na čelu sa Valonom Kurtajem utvrdilo je da je za transport bombi korišćeno ambulantno vozilo paralelnog sistema Srba.
„Ambulantna vozila su korišćena tokom protesta za prevoz demonstranata, opasnih materijala i pružanje logističke podrške ovim protestnim grupama, koje su takođe izvršavale teroristička dela. To je dokumentovano dokazima u spisima predmeta, policijskim izveštajima i fotografijama iz spisa predmeta, koje pokazuju da ova vozila nisu korišćena samo u ovom protestu, koji je predmet ovog krivičnog postupka, već i u drugim protestima, gde su korišćena kao prepreke za blokiranje puteva, prevoz demonstranata i, što je najvažnije, prevoz opasnih materijala (šok bombe, Molotovljevi kokteli, ručne granate, oružje itd.). U ovom konkretnom slučaju, korišćeno je i vozilo hitne pomoći, koje je došlo do demonstranata, otvorilo vrata i iz tog vozila je nešto odneto, što sugeriše da je odmah nakon oduzimanja ovih stvari došlo do eksplozije u kancelarijama OIK/CIK“, navodi se u presudi.
Prema presudi, svaki pokret državnih zvaničnika, uključujući policijske snage i službenike OIK-a, bio je pod nadzorom na dan napada.
Sud je utvrdio da je cilj demonstranata, dela ilegalnih struktura, bio da spreče održavanje lokalnih izbora zakazanih za decembar 2022. godine nakon ostavke srpskih gradonačelnika na severu.
Dvojica osuđenih, Dejan Pantić i Milun Milenković, su bivši kosovski policajci. Sud je utvrdio da je Pantić predvodio protest i da postoje fotografije koje dokazuju da je bio u uniformi kakvu nose pripadnici Civilne zaštite, organizacije koju je Vlada proglasila terorističkom.
Prema sudu, Vlajić je bio pripadnik srpske BIA u vreme krivičnog dela, a Pantića je plaćalo Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije čak i kada je bio kosovski policajac.
„Sud je takođe utvrdio da je optuženi Pantić na svom telefonu čuvao svoje fotografije u ovoj uniformi, odakle je slao komunikacijske fotografije drugima u ovoj uniformi. Iz bankovnih računa ovog optuženog vidi se da ista osoba prima platu kao deo ovih ilegalnih struktura i to od Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, što znači da tvrdnja odbrane da je on penzionisani i da nije deo nijedne državne strukture Srbije nije istinita i osnovana“, navodi se u presudi.
Dana 28. jula 2025. godine, Osnovni sud u Prištini osudio je Milenkovića i Vlajića na po pet godina zatvora.
Aleksandar Vlajić je takođe prva osoba osuđena za špijunažu od proglašenja nezavisnosti.
Dejan Pantić je osuđen na dve godine zatvora. Presuda je objavljena 26. januara 2026. godine

Jednomesečni pritvor za trojicu uhapšenih, takođe osumnjičenih za finansiranje terorizma
Slučaj „MEGA“, tužilac Kodraliju kaže da su Kosovska obaveštajna agencija i FBI igrali ključnu ulogu
Otkrivena komunikacija grupe osumnjičene za rad na barikadama, poruka dana kada je KFOR napadnut u Zvečanu
Maćedonci ugostio studente iz Švajcarske: Kosovo jača svoju ulogu u evropskoj bezbednosti
Međunarodni uspeh KBS: Kosovski oficiri cenjeni u SAD
Ruski mediji u službi destabilizacije: Kremlj i Beograd koriste izbore na Kosovu za širenje propagande
CBK i PAK potpisali Sporazum o suradnji radi unapređenja razmjene informacija i jačanja financijskog integriteta