Prodhonë 14. januar 2026, 13:50
Evropska komisija je u sredu saopštila da predstavlja paket zajma od 90 milijardi evra za Ukrajinu, dok Brisel intenzivira napore da podrži rat Kijeva protiv sve žešćih ruskih napada i inicijativa koje predvode Sjedinjene Američke Države za okončanje rata.
Dve trećine ovog fonda biće iskorišćene za vojnu pomoć Ukrajini, uključujući kupovinu oružja i municije, i izvan Evropske unije, kako je izjavila predsednica Komisije Ursula fon der Lajen. Preostalih 30 milijardi evra biće upotrebljeno za pokrivanje očekivanog budžetskog deficita Ukrajine.
Prema navodima Komisije, Ukrajini je u periodu 2026–2027 potrebno 135,7 milijardi evra vojne i budžetske podrške. To uključuje 52,3 milijarde evra fiskalne podrške i 83,4 milijarde evra vojne pomoći. Takođe, prema Komisiji, Kijevu se očekuje da sredstva ponestanu već u aprilu.
„Ovom podrškom obezbeđujemo da Ukrajina, s jedne strane, može da ojača svoju odbranu na ratištu i svoje odbrambene kapacitete, odnosno sve vojne potrebe, a s druge strane da očuva funkcionisanje države i osnovnih usluga“, izjavila je fon der Lajen novinarima. Dodala je da će se vojna podrška sprovoditi po „kaskadnom principu“, prema kojem će Ukrajina biti snabdevana oružjem izvan Unije samo ako ne postoje odgovarajuća evropska vojna sredstva na raspolaganju.
„Evropska preferencija na prvom mestu, a ako to nije moguće, onda kupovina van Evrope“, naglasila je ona.
Francuska već duže vreme insistira na „evropskoj preferenciji“ u nabavci vojne opreme. Međutim, Nemačka i mnoge zemlje istočne Evrope u EU smatraju da Unija treba da ostane otvorena za kupovinu odbrambene opreme iz Vašingtona, uprkos slabljenju američke podrške Kijevu i nedavnim tenzijama u vezi sa pretnjama američkog predsednika Donalda Trampa da će zauzeti Grenland, poluautonomnu teritoriju Danske.
Zajam će funkcionisati na osnovu „pojačane saradnje“ među državama članicama EU, čime se Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj omogućava da budu izuzete iz ove šeme. Ove tri zemlje su izrazito skeptične prema pružanju finansijske pomoći Kijevu.
Visoki zvaničnik Komisije izjavio je da će zajam, koji je podržan dugoročnim budžetom EU, države članice koštati godišnje kamate u iznosu od oko tri do četiri milijarde evra. Predlog od srede dolazi i nakon što Komisija i Nemačka, kao najveća ekonomija EU, prošle godine nisu uspele da ubede Belgiju da podrži „reparacioni zajam“ za Kijev korišćenjem zamrznute ruske državne imovine. Belgija drži ogromnu većinu od 185 milijardi evra sredstava Kremlja koja je EU blokirala nakon potpune invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine.
Ipak, fon der Lajen je nagovestila da „reparacioni zajam ostaje na stolu“.
„Veoma je važno da Rusiji pošaljemo snažan podsetnik da zadržavamo pravo da koristimo zamrznutu rusku imovinu“, rekla je ona, dodajući da će ta imovina ostati blokirana do završetka rata i da će Ukrajina morati da otplati zajam tek nakon što Moskva isplati reparacije Kijevu.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je na društvenim mrežama da je baraž napada, koji je obuhvatao 113 napadačkih dronova i tri balističke rakete, pokazao koliko je „veoma važno da sada ojačamo naše borce“.
Zajam mora da odobre Evropski parlament i države članice EU. Komisija ima za cilj da prva isplata bude realizovana do aprila, izjavila je fon der Lajen.
