Beograd, 7 jul 2025
Presuda Haškog tribunala o Srebrenici je jasna, ali mediji u Srbiji izvrću pojam genocida. DW istražuje metode izokretanja realnosti: kako se do te tačke stiglo i kolika je opasnost takvog izveštavanja o Srebrenici?
Najsvežiji primeri „omekšavanja“ ratnih zločina, počinjenih devedesetih godina, postaju jasni čim se uključi televizor, kada se pogleda stalna garnitura gostiju u medijima sa širokom pokrivenošću u Srbiji. Televizija i list Informer prednjače.

U njihovim emisijama se kao analitičari često „vrte“ osuđeni zločinci, poput Dragana Vasiljkovića, bivšeg vođe paravojne jedinice „Knindže“, Dragoslava Bokana, nekadašnjeg prvog lica „Belih orlova“, ali i Vojislava Šešelja, lidera Srpske radikalne stranke. Pored Informera, veliku ulogu igra i televizija Hepi, ali i tabloidni mediji poput Alo, Večernjih novosti, Srpskog Telegrafa, Srbije Danas i ostalih.
Atmosfera relativizacije ratnih zločina dostiže vrhunac upravo na godišnjice njihovog obeležavanja, a ključni datum je 11. jul. Prošla godina je bila specifična, jer je rezolucija Ujedinjenih nacija proglasila 11. jul Međunarodnim danom sećanja na genocid u Srebrenici. U Srbiji su na to reagovali političkom kampanjom. Slogan „Srbi nisu genocidna nacija“ pojavio se na bilbordima širom zemlje, iako se u zaključcima UN ne pominje srpski narod niti kolektivna odgovornost.

Politička taktika za predsednika, upozoravaju analitičari na izbore
Vlada održala elektronsku sednicu, usvojila izmene u Komisiji za pravosudni ispit
Kanin: Radojićeva ekstradicija – Srbija zna samo jezik novca
Rojten: Vreme je da pet zemalja EU prizna Kosovo
Mijačić: Banjska je pad Vučićeve politike na Kosovu
VV poziva PDK i LDK da predlože tri imena za predsjednika
Baljidemaj: Bezbednost na Kosovu ostaje važna za Nemačku
Begaj: Boston, snažna podrška Albaniji i Kosovu
Hadžiju izražava solidarnost sa američkim narodom nakon napada u Vašingtonu