Beograd, 7 jul 2025
Presuda Haškog tribunala o Srebrenici je jasna, ali mediji u Srbiji izvrću pojam genocida. DW istražuje metode izokretanja realnosti: kako se do te tačke stiglo i kolika je opasnost takvog izveštavanja o Srebrenici?
Najsvežiji primeri „omekšavanja“ ratnih zločina, počinjenih devedesetih godina, postaju jasni čim se uključi televizor, kada se pogleda stalna garnitura gostiju u medijima sa širokom pokrivenošću u Srbiji. Televizija i list Informer prednjače.

U njihovim emisijama se kao analitičari često „vrte“ osuđeni zločinci, poput Dragana Vasiljkovića, bivšeg vođe paravojne jedinice „Knindže“, Dragoslava Bokana, nekadašnjeg prvog lica „Belih orlova“, ali i Vojislava Šešelja, lidera Srpske radikalne stranke. Pored Informera, veliku ulogu igra i televizija Hepi, ali i tabloidni mediji poput Alo, Večernjih novosti, Srpskog Telegrafa, Srbije Danas i ostalih.
Atmosfera relativizacije ratnih zločina dostiže vrhunac upravo na godišnjice njihovog obeležavanja, a ključni datum je 11. jul. Prošla godina je bila specifična, jer je rezolucija Ujedinjenih nacija proglasila 11. jul Međunarodnim danom sećanja na genocid u Srebrenici. U Srbiji su na to reagovali političkom kampanjom. Slogan „Srbi nisu genocidna nacija“ pojavio se na bilbordima širom zemlje, iako se u zaključcima UN ne pominje srpski narod niti kolektivna odgovornost.

Kandić odgovara Dačiću: Vaša politika je rezultirala masovnim grobnicama Albanaca
Kurti imenovao 27 zamenika ministara
Saslušanje o Zapadnom Balkanu i Kosovu u Kongresu, pozvan zvaničnik Stejt departmenta
Kurti poziva političke lidere: Hajde da rešimo predsedničko pitanje
Kurti obećava prosečnu platu preko hiljadu evra i udvostručavanje dečjih dodataka
Kurtijeva vlada je izabrana
Žalbeni postupci koje će pratiti odbrana bivših vođa OVK
Demonstranti se sukobili sa policijom ispred zgrade Vlade
Hamza: Odluka protiv lidera nije doneta u ime naroda, već protiv države Kosovo