Priština, 13. januar 2026, 12:37
Sumnjiva dokumenta za koja se tvrdi da potiču od srpskih vlasti nakon 1999. godine, u periodu kada Srbija nije imala zakonitu jurisdikciju na Kosovu, koriste se kao dokazi u postupcima pred Specijalizovanim većima. Ova praksa, praćena prihvatanjem knjiga i publikacija niskog kredibiliteta kao dokaznog materijala, izazvala je ozbiljne sumnje u zakonitost i pouzdanost sudskih postupaka.
Ova pitanja pokrenuo je Zaštitnik građana Republike Kosovo, Naim Ćeljaj, u pismu upućenom predsednici Specijalizovanih veća Kosova, Ekaterini Trendafilovoj, u kojem upozorava na kršenje ustavnih i međunarodnih standarda ljudskih prava.
U svom pismu, Ćejlaj ističe da postupci koji se vode pred Specijalizovanim većima, prema preliminarnoj proceni institucije kojom rukovodi, pokazuju ozbiljne nedostatke u odnosu na Ustav Republike Kosovo, međunarodne instrumente o ljudskim pravima i praksu Evropskog suda za ljudska prava.
Jedna od ključnih zabrinutosti koje ističe Zaštitnik građana jeste činjenica da Specijalizovana veća ne podležu nijednom domaćem mehanizmu nadzora ili odgovornosti, dok je njihovo delovanje, prema njegovim rečima, stvorilo percepciju nedostatka jednakosti pred zakonom. Ćeljaj naglašava da su svi dosadašnji optuženi iste etničke pripadnosti, što otvara ozbiljne sumnje u selektivnu i monoetničku primenu jurisdikcije, bez adekvatnih objašnjenja domaćoj i međunarodnoj javnosti.
Zaštitnik građana izražava i duboku zabrinutost zbog proceduralnog disbalansa u sudskim postupcima, ističući da je sud odbio gotovo sve proceduralne i dokazne zahteve odbrane. Prema njegovim rečima, takva praksa je izuzetno neuobičajena i rizikuje da potkopa kredibilitet suđenja i princip pravičnog suđenja.
U pismu koje je ekskluzivno obezbedio Kanal10, Ćeljaj ukazuje i na ograničenja u komunikaciji, porodičnim posetama i kontinuiranom nadzoru tokom pritvora, upozoravajući na ozbiljna kršenja osnovnih ljudskih prava.
Posebno poglavlje pisma, koje je obezbedio Kanal 10, posvećeno je pritvoru, gde Zaštitnik građana ocenjuje praksu produženog i neprekidnog pritvora za sve optužene kao problematičnu i suprotnu međunarodnim standardima. On naglašava da uniformna procena rizika od bekstva kao „visokog“ nije ubedljivo obrazložena, naročito imajući u vidu da su se svi optuženi dobrovoljno predali i da ne postoje konkretni dokazi o uticaju na svedoke.
Na kraju, Zaštitnik građana ističe da ovo pismo predstavlja nadzornu inicijativu u duhu institucionalne odgovornosti i konstruktivnog angažmana, sa ciljem zaštite osnovnih prava i obezbeđivanja pravičnog i nepristrasnog suđenja.
U međuvremenu, pred Specijalizovanim većima Kosova u Hagu vodi se sudski postupak protiv bivših lidera Oslobodilačke vojske Kosova, Hašima Tačija, Kadrija Veseljija, Jakupa Krasnićija i Redžepa Seljimija.
Sva četvorica su uhapšena 2020. godine i nalaze se u pritvoru u Hagu, dok su u više navrata izjavili da su nevini.
