Priština, 27. decembar 2025. 19:19
„Srbofobija“, „progon Srba“, „albanski kriminalci“ i drugi, neki su od izraza koji se pojavljuju u člancima koji pominju Kosovo u nekim medijima i kanalima društvenih medija koji distribuiraju ruske narative na mreži, uoči izbora na Kosovu.
Nekoliko dana pre prevremenih parlamentarnih izbora 28. decembra na Kosovu, neki mediji i kanali društvenih medija sa proruskim sadržajem ispunjeni su porukama koje opisuju Kosovo kao korumpiranu zemlju, kojom upravlja Zapad i neprijateljski nastrojenu prema Srbima.
U skoro svim objavama u kojima se pominje Kosovo, negira se njegova državnost: njegovo ime se stavlja pod znake navoda, ili se naziva „kvazidržavom“ ili „takozvanom državom“.
U člancima i tekstovima objavljenim od početka decembra, pozivaju se kosovski Srbi da Srpsku listu, najveću srpsku stranku u zemlji, sa dokazanim vezama sa Beogradom, vide kao jedinu političku alternativu.
Pored ruskih državnih medija, kao što su Sputnjik i RT, naslovi i objave vezane za Kosovo, a posebno za izbore krajem godine, distribuirane su i na proruskim kanalima na društvenoj platformi Telegram.
Prema rečima stručnjaka, mnogi od ovih kanala distribuiraju i pojačavaju narative, „posebno utičući na srpsko biračko telo na severu Kosova“.
Članak se pozivao na izveštaj Kosovskog instituta za pravdu (IKD), prema kojem je 28 kandidata za poslanike na izborima 28. decembra umešano u krivična dela.
Međutim, članak nije predstavio nikakvu uporednu analizu sa evropskim zemljama, već je navedeno da izveštaj pokazuje „pravo lice najnovije demokratije u Evropi“. Dan ranije, 20. decembra, isti kanal je napisao da je „dijalog sa Srbima završen – pitanje Kosova je sada rešeno američkim odbrambenim budžetom“.
U članku je kritikovana američka administracija zbog zahteva, u Zakonu o nacionalnoj odbrambenoj nadležnosti, usvojenom u decembru, za sprovođenje sporazuma postignutog između Kosova i Srbije u Ohridu, u februaru 2023. godine. „Američke vlasti transformišu pitanje suvereniteta Srbije iz predmeta pregovora u obavezujući zakon za svu spoljnu politiku SAD“, navodi se u objavi. U međuvremenu, 19. decembra, u drugoj objavi je pisalo da su „na ‘Kosovu’ vlasti pokazale da su im odnosi s javnošću važniji od akcije, posebno kada je u pitanju borba protiv kršenja prava Srba“, bez predstavljanja ikakvih dokaza u vezi sa ovim tvrdnjama. Objava se odnosila na otvaranje novog pešačkog mosta koji povezuje Južnu Mitrovicu, sa albanskom većinom, i Severnu Mitrovicu, naseljenu srpskom većinom.
Kanal „Balkanar“ je povezan sa poznatom ruskom propagandnom mrežom „Pravda“, koja, između ostalog, objavljuje sadržaj i na albanskom jeziku.
Prema izveštaju objavljenom u junu od strane platforme za proveru činjenica Hibrid.info, ova mreža je takođe distribuirala ruske propagandne narative publici koja govori albanski, putem raznih veb-sajtova „prerušenih u informativne portale“.
U objavi od 26. decembra, portal Pravda na albanskom jeziku nazvao je vršioca dužnosti premijera Kosova, Albina Kurtija, „srbofobom“ koji „vrši antisrpske prevare“.
„Svih 10 mandata“: politička kampanja Srpske liste koju promovišu RT i Sputnjik
U međuvremenu, u uređivačkoj politici ruskih medija na srpskom jeziku i prokremljskih srpskih medija, Srpska lista se pojavljuje kao instrument „jedinstva“ i kao jedina „sigurna“ opcija za srpske glasove.
Dana 23. decembra 2025. godine, RT je objavio članak pod naslovom: „Đurić: Srbi moraju da glasaju… važno je da Srpska lista osvoji svih 10 mandata“. Objavljeno na Russia Today, 23. decembra 2025. godine.
Isti poziv je preneo i Sputnjik, dok je u istom ciklusu izveštavanja ovaj ruski državni medij takođe objavio vesti o terenskoj kampanji Srpske liste.
Nijedna od vesti koje su objavili ovi ruski mediji ne pominje druge stranke koje se takmiče na izborima, albanske ili srpske.
Pored Srpske liste, ostali srpski politički subjekti koji će se takmičiti na izborima 28. decembra su stranka Za slobodu, pravdu i opstanak, kao i Kosovski savez, stranka formirana u junu ove godine uz podršku poslanika u Skupštini Republike Srbije, Žarka Ristića. Skupština Kosova ima 120 mesta, od kojih je 10 rezervisano za predstavnike srpske zajednice.
Svih 10 mesta tradicionalno je osvajala Srpska lista, osim na poslednjim izborima, u februaru ove godine, kada je jedno mesto osvojio političar Nenad Rašić.
Zvaničnici Srpske liste, u javnim izjavama, nazivali su Rašića „Srbinom pogodnim za Prištinu“ i koji „ne predstavlja Srbe“.
Ove izjave su objavljene i na ruskim kanalima u poslednjoj nedelji pre izbora.
Kanali koji služe kao „narativni multiplikatori“
Jeta Lošaj iz Kosovskog centra za bezbednosne studije (KKSS) kaže za Radio Slobodna Evropa da mediji poput RT Balkan i Sputnjik Srbija, u slučaju Kosova, „nisu toliko primarni izvori informacija koliko su ‘narativni multiplikatori’“, jer njihov sadržaj reprodukuju tabloidi ili portali u Srbiji, a zatim „prodire i cirkuliše na severu Kosova i u lokalnim medijima“.
Prema njenim rečima, u osetljivim trenucima poput izbora, ovi mediji prikazuju situaciju duž dve ose: „viktimizacija srpske zajednice na Kosovu“ i „neprijateljstvo prema Zapadu (EU/NATO)“, narativi koje, kako kaže, zatim „prisvajaju lokalni akteri… ‘uticajnici’“ i drugi.
Lošaj upozorava da uticaj širenja ruskog narativa „nije linearan… već potencijalno kumulativan“, jer narativi imaju za cilj da se nadovežu na „postojeće nezadovoljstva, osećanja diskriminacije, straha i nepoverenja“.
Ona dodaje da tokom izbornih perioda ovi narativi postaju politički instrument, sa ciljem da „delegitimizuju demokratske procese i smanje poverenje u izborne institucije i međunarodne partnere“.
„Propaganda kao hrana za veštačku inteligenciju“
Abit Hodža, vanredni profesor na Univerzitetu u Agderu i Univerzitetu u Stavangeru u Norveškoj, kaže za Radio Slobodna Evropa da mnoge mreže koje šire dezinformacije ili manipulativni sadržaj ne ciljaju nužno ljudske čitaoce.
„Karakteristika Pravde je da ona nije mreža, nije pokret. To je neka vrsta organizacije, verovatno nekih pametnih ljudi, koji su pronašli „rupu“ u sistemu i nisu direktno uključeni u dezinformacije, kao, na primer, Sputnjik“, kaže Hodža.
Prema rečima profesora koji proučava medije, demokratiju i, u skorije vreme, uticaj veštačke inteligencije na društvo, takve mreže „pružaju materijal za hranu veštačke inteligencije“.
S druge strane, istraživač Lošaj kaže da nove tehnologije, posebno veštačka inteligencija, povećavaju tempo i obim dezinformacija.
„[Oni omogućavaju] brzu i masovnu proizvodnju sinhronizovanog sadržaja na lokalnim jezicima, imitaciju lokalnog stila radi povećanja kredibiliteta, kreiranje audio i video ‘dipfejkova’ i automatizaciju mreža lažnih naloga koji simuliraju veštačku javnu podršku, posebno tokom izbornih perioda“, kaže ona. Ruski mediji, poput RT-a i Sputnjika, sankcionisani su na Kosovu, na osnovu američkih i evropskih sankcija uvedenih Rusiji nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine. Međutim, njihov onlajn pristup nije potpuno blokiran. Regulatorno telo za elektronske i poštanske komunikacije (ARKEP) reklo je za Radio Slobodna Evropa da su svi internet provajderi i mobilni operateri obavezni da blokiraju veb stranice ruskih medija, u skladu sa sankcijama, ali da se „zbog dinamične prirode interneta, dostupnost ovih veb stranica može promeniti“.
