Priština, 23. decembar 2025. 18:13
Srbija i dalje izbegava stvarni obračun sa ratnim zločinima počinjenim tokom raspada bivše Jugoslavije, odbijajući institucionalnu i političku odgovornost za hiljade žrtava.
To je izjavila poznata aktivistkinja za ljudska prava i osnivačica Fonda za humanitarno pravo u Beogradu, Nataša Kandić, u intervjuu za Novosti.
Prema Kandić, neuspeh regionalne inicijative REKOM – Regionalnog komiteta za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima – direktna je posledica nedostatka volje srpskih vlasti da priznaju ulogu države u ratovima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu.
Ona je naglasila da je REKOM predviđen kao zvanični međudržavni mehanizam za dokumentovanje ratnih zločina, evidenciju svih žrtava i razjašnjenje okolnosti ubistava i nestanaka.
Međutim, uključivanje odgovornosti srpskih državnih institucija u ovaj proces, prema njenim rečima, odbijeno je od strane političkih struktura u Beogradu.
„Svedočenja žrtava priznavana su samo na ličnom nivou, ali svaki pokušaj da se utvrdi sistemska odgovornost režima i državnih institucija bio je odbijen“, izjavila je Kandić.
Ona je podsetila da je Srbija bila direktno ili indirektno uključena u nekoliko ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, nikada ne prihvatajući državnu odgovornost za zločine počinjene od strane vojske, policije i paravojnih formacija povezanih sa Beogradom.
Govoreći o tranzicionoj pravdi, Kandić je ocenila da su sudski procesi za ratne zločine u Srbiji ograničeni, selektivni i pod stalnim političkim pritiskom. Prema njenim rečima, Tužilaštvo za ratne zločine funkcioniše u okruženju u kojem politička vlast kontroliše narativ i sprečava istrage koje bi mogle dovesti do odgovornosti visokih državnih zvaničnika.
Jedno od najproblematičnijih pitanja, prema Kandić, ostaje pitanje nestalih osoba. Ona je izjavila da srpske vlasti poseduju informacije o masovnim grobnicama i lokacijama tela, ali odbijaju da ih objave iz političkih razloga.
„Neotkrivanje masovnih grobnica nije slučajnost, već politička odluka da se izbegne odgovornost“, naglasila je ona.
Uprkos ovoj klimi, Fond za humanitarno pravo u Beogradu, u saradnji sa Fondom za humanitarno pravo na Kosovu, nastavlja dokumentovanje zločina i žrtava.
Kandić je pomenula i objavljivanje knjige o nestalim osobama na Kosovu, kao pokušaj očuvanja sećanja i dostojanstva žrtava.
Na kraju, upozorila je da, bez iskrenog obračuna Srbije sa nasilnom prošlošću i bez institucionalne odgovornosti, region će ostati zarobljen u nacionalističkim narativima i negiranju zločina, dok žrtve neće dobiti pravdu.

Koci: Srbija optužuje Dugađina Madžunija za ratne zločine, nije bio pripadnik OVK
Šuma u plamenu u Glarevu, Klina
Kontrola tržišta se pojačava, preduzeća se suočavaju sa kaznama za zabranjene proizvode
Nemačka donira oko 3 miliona evra za unapređenje kapaciteta KBS-a
6,85 miliona evra prihoda, „Ibar-Lepenac“ beleži pozitivne rezultate
Associated Press piše o iskopavanjima masovnih grobnica u Maloj Кaludri
Drita se plasirala u plej-of Konferencijske lige
Osumnjičene špijunske mreže suočavaju se sa nizom udara na Kosovu