Priština, 18. novembar 2025. 08:49
Na Kosovu, dezinformacije više nisu sekundarni fenomen, već sofisticirano oružje koje se koristi za razdvajanje društva i podrivanje međukomunitarnog poverenja. Prema Centru za bezbednosne studije, koji je objavio izveštaj o etno-političkom radikalizmu na Kosovu kroz dezinformacije, Srbija i Rusija su glavni akteri koji orkestriraju namerne kampanje dezinformisanja, predstavljajući Kosovo kao „propalu državu“ i prikazujući srpsku zajednicu kao žrtvu državnog represivnog aparata.
Kampanje dezinformacija koriste kontradiktorne narative za Albance i Srbe. Srbima se poručuje da je svaki potez institucija napad na njih, dok Albancima se nudi slika kontinuirane srpske agresije. Rezultat je zajednički osećaj pretnje, straha i viktimizacije, koji drži zajednice odvojenim i onemogućava svaki konstruktivan dijalog.
„Telegram se izdvaja kao prostor najmanje kontrolisanog sadržaja mržnje i poziva na etničku mobilizaciju. Kanali sa hiljadama pratilaca transformišu izolovane incidente u nacionalističke pozive za samo nekoliko minuta. TikTok i Facebook igraju sekundarnu ulogu u viralnom širenju manipulisanih videa i teorija zavere“, navodi se između ostalog u izveštaju.
Mediji povezani sa Beogradom proizvode namerni sadržaj koji se potom distribuira na portalima na albanskom jeziku bez provere činjenica. Rusija pojačava ove narative putem svojih medijskih kanala i društvenih mreža, diskreditujući institucije Kosova i podrivajući integraciju zemlje u Evropsku uniju.
Štaviše, lokalni mediji i političari često pojačavaju ove poruke radi unutrašnjih interesa. Portali na albanskom jeziku često se oslanjaju isključivo na zvanične izvore, ignorišući glas srpske zajednice. S druge strane, mediji na srpskom jeziku predstavljaju svaki institucionalni potez na severu kao represiju. To stvara informativne praznine i paralelnu stvarnost u kojoj istina zavisi od etničke pripadnosti, naglašava se u izveštaju CBSK-a.
Izveštaj Centra za bezbednosne studije naglašava da kosovske institucije još uvek nemaju koordinisane i sveobuhvatne mehanizme za proveru i reagovanje na dezinformacije. Multietničke opštine mogu postati „prvi bedem“, kreirajući lokalne tačke za verifikaciju informacija i dvojezičnu komunikaciju. Međuopštinski forumi i edukativni programi za mlade mogu izgraditi otpornost na propagandu i pretvoriti društvene mreže u prostore obrazovanja, a ne manipulacije.
U nedostatku ovih koraka, Srbija i Rusija će nastaviti da koriste dezinformacije kako bi destabilizovale Kosovo, čineći društvo podeljenim i gotovo onemogućavajući međukomunitarni dijalog. Borba protiv lažnih vesti nije samo medijski izazov – to je pitanje nacionalne bezbednosti i budućnosti mira na Kosovu.

Kurti: Beograd vrši strašan pritisak na kosovske Srbe da glasaju za Srpsku listu
Mešanje Srbije u izbore, nemačka ambasada: Neophodno je ne mešati se u volju građana
Nije samo izborna retorika već realnost kontinuiranog uticaja Beograda na Srbe na Kosovu
Koči: Memorandum srpskih studenata o Kosovu je kopija onog iz 1986
Svečlja: Pritisak i pretnje biračima u Gračanici koje je organizovala Srbija
Pred izbore, optužbe Srba za politički pritisak i otkaze sa Srpske liste se povećavaju
NATO obustavlja partnerstvo sa Srbijom
Nova policijska stanica otvorena u Junaki, Zvečan
Mesec dana pritvora za sedam Srba osumnjičenih za uticaj na birače
Dijaspora počinje primanje glasačkih listića za izbore 7. juna