Priština, 23. septembar 2025.
Medijalni centar u Čaglavici je organizovao debatu na temu „Dezinformacije i lažne vesti u izbornim kampanjama – kako zaštititi birače i očuvati demokratski proces“.
Na ovom skupu je, između ostalog, istaknuto da su srpski zvaničnici uticali na srpske birače na Kosovu da glasaju za Srpsku listu.
Ambasador Francuske na Kosovu, Oliver Guérot, rekao je da razum i kritičko mišljenje treba da budu najbolji način za suprotstavljanje kampanjama dezinformacija, ali imajući u vidu da su one organizovane i finansirane, neophodna je koordinisana strategija između ministarstava.
Dodao je da se osnova francuske strategije zasniva na otkrivanju i analizi korupcije i manipulacije, dok se reakcija vrši povratkom činjenica i, kad je moguće, uvođenjem sankcija prema onima koji su uključeni.
„Još uvek smatramo da razum i kritičko mišljenje moraju biti najbolji način da se suprotstavimo kampanjama dezinformacija. Međutim, pošto su te kampanje organizovane, finansirane, pokrenute od ljudi koji su postali vešti u tom polju, usvojili smo strategiju za borbu protiv dezinformacija kao saradnju između nekoliko ministarstava, uključujući Ministarstvo evropskih poslova i jednu specijalizovanu agenciju. I francuska strategija se zasniva na nekoliko komponenti. Prva je sama činjenica da osnova bude otkrivanje i identifikacija korupcije i manipulacije. Dakle, jednostavno praćenje onoga što se dešava, a ne dopuštanje da se desi, ili razmišljanje da to nije bitno. Osnova svakog delovanja je poznavanje onoga što se dešava. Mi smo obezbedili sredstva, ljudske resurse, da otkrijemo i analiziramo manipulacije. A drugi element je reakcija kroz vraćanje činjenica i, kad je moguće, uvođenje sankcija protiv uključenih. Kao što rekoh, i dalje verujemo da su kritičko mišljenje i razum zdrava osnova. Ali, nažalost, bilo je i razmišljanja da bi reakcije ili pobijanje informacija mogle ojačati kampanje dezinformacija. Došli smo do zaključka da moramo nazvati laž po imenu. Moramo identifikovati autore i pokazati ko su. To se može raditi putem interneta. To se može raditi i kroz akcije“, rekao je on.
Govorio je i o projektima koje Francuska sprovodi na Kosovu, spomenuvši projekat „Shared Horizon“ za čitav Zapadni Balkan i inicijativu za nezavisno novinarstvo gde novinari koji govore srpski i albanski rade zajedno, uče jezik jedni drugih i čuvaju multietnički karakter zemlje.
„Na kraju, jedna poslednja reč o tome šta radimo ovde na Kosovu, i time ću završiti. Ne radimo samo u Francuskoj na očuvanju integriteta informacija, već imamo nekoliko projekata i ovde na Kosovu. Dozvolite mi da podelim ili pomenem dva od njih. Jedan je pokušaj, projekat nazvan Shared Horizon za ceo Zapadni Balkan, i kamion (vozilo) vesti koje imamo sa Ivry-Denfro je deo toga, tako da neću dugo o tome. Vi ćete to uraditi bolje. I drugi je projekat koji razvijamo sa nekima od vas za nezavisno novinarstvo i da imamo novinare koji govore srpski i albanski rade zajedno, uče jezik jedni od drugih. I jer, i završavam opet sa ovim, novinari imaju društvenu odgovornost u očuvanju multietničkog karaktera Kosova“, rekao je on.
Festim Rizanaj iz Hibrid.info je saopštio da se TikTok široko koristi za dezinformacije i lažne informacije u vezi lokalnih izbora 12. oktobra, povezujući ovaj fenomen i sa prethodnim kampanjama.
On je naglasio da su srpski zvaničnici pokušali da utiču na srpske birače na Kosovu da podrže Srpsku listu, sugerišući da postojanje Srba na Kosovu zavisi od podrške toj listi.
„Primili smo da je za lokalne izbore 12. oktobra TikTok platforma koja se najviše koristi za dezinformacije i lažne informacije. Ovaj fenomen je bio prisutan i tokom kampanje za izbore 9. februara. Glavni formati su lažne ankete, jer se koriste za stvaranje javnog mnjenja tokom izbornih kampanja i takođe za dezinformacije. Postoje lažne, montirane, manipulirane i uređene ankete. Još jedan fenomen na društvenim mrežama je stvaranje ili ponovno pojavljivanje različitih stranica i naloga koji ranije nisu bili aktivni, a vezani su za odgovarajuće partije. Manipulacija fotografijama i video zapisima je još jedan oblik koji smo identifikovali u ovom početku kampanje“, rekao je on.
Dalje, Rizanaj je rekao: „Ovo je taj uticaj srpske politike i zvaničnika tamo, da usmere srpske glasače ka Srpskoj listi, jer se kroz nju na neki način vezuje njihovo postojanje na Kosovu.“
Sa druge strane, Tatjana Lazarević sa portala Kossev je imala primedbe.
„Mislim da ne postoji medij na Kosovu koji ima kapacitet za ozbiljno istraživačko novinarstvo, bar po mom ličnom mišljenju, ne želeći da umanjim vrednost dobrih istraživačkih priča i pojedinačnih visokokvalitetnih novinara – one postoje, ali sistematski ne postoji ozbiljno razvijeno istraživačko novinarstvo u Kosovu. Što se tiče medija na srpskom jeziku, situacija je još slabija“, rekla je ona.
