Priština, 22. avgust 2026. 13:37
Bezbednosne institucije na Kosovu izgradile su značajne kapacitete za identifikaciju i sprečavanje aktivnosti stranih obaveštajnih službi, dok suočavanje sa kontraobaveštajnim operacijama ostaje jedan od glavnih bezbednosnih izazova zemlje.
Stručnjak za bezbednost Drizan Šalja ocenjuje da efikasnost bezbednosnih institucija u suočavanju sa sumnjivim operacijama stranih obaveštajnih službi ne treba meriti samo kroz slučajeve koji postanu javni, jer se značajan deo kontraobaveštajnog rada odvija poverljivo.
Prema njegovim rečima, bezbednosne institucije su pokazale kapacitete u identifikovanju, praćenju i neutralisanju aktivnosti povezanih sa spoljnim bezbednosnim pretnjama.
„Bezbednosne institucije su pokazale značajan kapacitet u identifikovanju, praćenju i neutralisanju aktivnosti povezanih sa spoljnim bezbednosnim pretnjama“, rekao je Šalja za Veritasinfo.
On ističe da, kada je reč o sumnjivim operacijama stranih službi, uspeh institucija ne može biti ocenjen samo na osnovu objavljenih informacija. Prema njegovim rečima, najvažniji rezultati kontraobaveštajnog rada često ostaju van pažnje javnosti zbog poverljive prirode ovih operacija.
Prema njegovoj profesionalnoj proceni, Šalja kaže da su bezbednosne institucije sprovele niz operacija protiv aktivnosti povezanih sa stranom obaveštajnom delatnošću.
„Prema mojoj profesionalnoj proceni, bezbednosne institucije su sprovele niz uspešnih operacija protiv aktivnosti povezanih sa stranom obaveštajnom delatnošću, uključujući sedam uspešnih operacija koje su doprinele identifikovanju i prekidu operativnog delovanja stranih aktera“, rekao je on.
Za Šalju, ovi slučajevi pokazuju da kapacitet Kosova za kontraobaveštajni rad nije samo reaktivan. On ocenjuje da su u određenim slučajevima institucije bile u stanju da identifikuju obrasce delovanja, osobe od operativnog interesa i njihove veze, intervenišući pre nego što bi sumnjive aktivnosti proizvele veće posledice po nacionalnu bezbednost.
U ovom procesu, prema njegovim rečima, bezbednosne institucije imaju centralnu ulogu, jer sama priroda kontraobaveštajnog rada zahteva identifikovanje sumnjivih aktivnosti pre nego što one postanu javne i pre nego što se potencijalna šteta materijalizuje.
„Bezbednosne institucije imaju centralnu ulogu u ovom procesu, jer kontraobaveštajni rad upravo zahteva ono što obaveštajna služba treba da radi: da otkrije aktivnost pre nego što ona postane javna i pre nego što šteta bude načinjena“, naglašava Šalja.
Međutim, on ocenjuje da suočavanje sa stranim obaveštajnim službama nije statičan izazov. Naprotiv, bezbednosne pretnje poprimaju sve više hibridne oblike, kombinujući ljudsku obaveštajnu delatnost sa političkim uticajem, dezinformacijama i psihološkim operacijama.
„Institucije Kosova izgradile su značajno iskustvo u suočavanju sa operacijama stranih obaveštajnih službi. Izazov sada predstavlja očuvanje i unapređenje ovog kapaciteta, posebno suočeni sa pretnjom koja postaje sve više hibridna“, zaključuje stručnjak za bezbednost.

Preko 2.000 preživelih sa zvaničnim statusom, pravda ostaje izazov
Imena osumnjičenih: Srbi osumnjičeni za učešće u ratnim zločinima
Dva srba iz Crne Gore koji se bore za Rusiju prete premijeru Kurtiju
Kurti: Presuda protiv bivših vođa OVK treba da se ispravi što je pre moguće
Aktivisti u Srbiji uklanjaju grafite „Kada se vojska vrati na Kosovo“
Sud odredio pritvor dvojici osumnjičenih za ratne zločine
Troja Bikuri trijumfuje na „Akordetu Kosova“, priznanje novoj generaciji