Priština, 7. jul 2026. 18:01
Dokumentarac bosansko-hercegovinske organizacije ZANIMLJIVOSTI, u centar pažnje stavlja izjave brojnih intelektualaca, političara i analitičara iz Srbije, koji osporavaju zvanične narative o ratovima 1990-ih, statusu Kosova, događajima u Srebrenici i konceptu takozvanog „Srpskog sveta“.
Uvod dokumentarca naglašava da raspad bivše Jugoslavije nije bio samo politički proces, već i početak ratova, ideologija i narativa koji i danas utiču na politiku, medije i sve. Autori ističu da dokumentarac ne iznosi optužbe, već izjave javnih ličnosti iz same Srbije koje, prema njihovim rečima, ruše mitove gradene godinama.
Jedna od glavnih tema je procena ratova 1990-ih. Dokumentarac tvrdi da Srbija nije uspela da ostvari svoje političke ciljeve u sukobima u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu. To potvrđuju i intervjuisani građani Srbije, koji priznaju da zemlja nije pobedila ni u jednom od ratova.
U televizijskoj debati, građanin se suočava sa radikalnim srpskim liderom, Vojislavom Šešeljem, govoreći mu da je politika „Velike Srbije“ završila neuspehom i da je Srbija izgubila ratove protiv Hrvata, Bošnjaka i Albanaca.
Dokumentarac se zatim fokusira na pitanje Kosova. Srpska književnica i dramaturškinja Biljana Srbljanović navodi da je Srbija izgubila rat na Kosovu i da mora da prihvati realnost.
„Potrebna nam je odgovorna vlada i odgovoran predsednik koji će izaći i reći istinu. Kosovo je nezavisna država i ono čime treba da se bavimo jeste da građani te države imaju potpuno jednaka prava“, kaže ona u dokumentarcu.
Autori ističu da, po njihovom mišljenju, debata više ne bi trebalo da bude ograničena na ustavna tumačenja, već bi trebalo da uzme u obzir i političku i institucionalnu realnost koja postoji na terenu od proglašenja nezavisnosti Kosova.
Drugi deo dokumentarca bavi se statusom entiteta Republike Srpske i izjavama njenog predsednika, Milorada Dodika, za nezavisnost.
Profesor Univerziteta u Beogradu, Ivan Videnović, navodi da Republika Srpska postoji samo unutar Bosne i Hercegovine i samo na osnovu Dejtonskog sporazuma.
Prema njegovim rečima, nezavisna država Republika Srpska ne može postojati, tvrdeći da je entitet stvoren kao rezultat etničkog čišćenja i genocida.
Dodaje da svaki pokušaj secesije nema osnovu u trenutnom međunarodnom poretku.
Dokumentarac se takođe opširno bavi događajima iz jula 1995. u Srebrenici.
U televizijskoj debati, sagovornik insistira da su presude međunarodnih sudova kvalifikovale ono što se dogodilo u Srebrenici kao genocid i da je to pravna činjenica.
U drugom delu, srpski političar Nenad Čanak izjavljuje da genocid nije počinio srpski narod, već određene vojne formacije.
Dodaje da su, po njegovom mišljenju, u Srebrenici postojali elementi genocida, ističući da odgovornost ne bi trebalo da bude kolektivna nad celim narodom.
Dokumentarac se takođe vraća na Memorandum SANU iz 1986. godine, tvrdeći da je on uticao na stvaranje narativa o ugroženosti Srba i postao osnova za političku mobilizaciju tokom 1990-ih.
Na kraju, autori postavljaju pitanje da li se politički mitovi i dalje koriste kako bi se izbeglo suočavanje sa prošlošću, ističući da mnoge od iznetih izjava ne dolaze od međunarodnih aktera, već od samih srpskih javnih ličnosti.
Među njima je i profesor Ivan Videnović, koji izjavljuje da ne postoje „genocidni narodi“, ali da države mogu sprovoditi genocidnu politiku i da je suočavanje sa prošlošću neophodno za izgradnju drugačije budućnosti.
Dokumentarac se završava porukom da istorijska istina, koliko god je teško prihvatiti, ne nestaje, već čeka da bude ispričana

Studentska lista se distancira od srpske liste, reaguje fon Kramon
Čak ni Srbi sa severa Kosova nisu dali punu podršku Aleksandru Vučiću
Mustafi: Albanci doline postigli su preko 27 hiljada glasova, rekord od 2000. godine
Skupština se sastaje danas, budžet za 2026. i Biro za konfiskaciju imovine na dnevnom redu
Kamberi otvoren za saradnju sa Studentskom listom, ali traži konkretna rešenja za Albance
Memeti: Dva poslanika, veća prilika za predstavljanje Albanaca u dolini
Pantić i Zarik se pojavljuju pred sudom kao optuženi za ratne zločine
Počinje parlamentarna istraga o ubistvu Arljinde Zekaj, devet dana nakon događaja
Ministarstvo kulture izdvaja skoro 200 hiljada evra za restauraciju Spomenika rudarima u Mitrovici