Priština, 1. jul 2026. 17:29
Vršilac dužnosti premijera Aljbin Kurti učestvovao je na konsultativnom sastanku koji je organizovao Institut za ratne zločine na Kosovu, gde se razgovaralo o početnoj verziji preliminarnog spiska žrtava poslednjeg rata na Kosovu i njegovim neophodnim dopunama.
U svom govoru, Kurti je rekao da je dokumentovanje ratnih zločina i izgradnja pouzdane državne evidencije žrtava zadatak vezan za sećanje, pravdu i dostojanstvo žrtava.
„Ova naša dužnost vezana je za sećanje, za pravdu, za dostojanstvo žrtava i za način na koji Republika Kosovo gradi svoj odnos sa prošlošću i budućnošću. Naš narod je doživeo rat, proterivanje, masakre, sistematsko nasilje, prisilne nestanke i organizovano uništavanje. To nisu daleka sećanja niti teme koje se mogu zatvoriti protokom vremena. To su istorijske, političke i ljudske činjenice koje su odredile živote hiljada porodica i put naše države ka slobodi“, rekao je Kurti.
Naglasio je da zločini koje je počinila Srbija zahtevaju kontinuirani institucionalni tretman i da je njihovo dokumentovanje neophodno za očuvanje istine.
„Zločini Srbije na Kosovu, genocidna priroda i dimenzije državnog nasilja i pokušaj da se albansko prisustvo ukloni iz naše zemlje, zahtevaju ozbiljan, institucionalan i kontinuirani tretman. Nije dovoljno da znamo šta se dogodilo. Moramo to dokumentovati, moramo to proveriti i moramo to sačuvati. Moramo to učiniti dostupnim pravdi, ali i generacijama koje dolaze posle nas“, rekao je on.
Kurti je podsetio da je Vlada Kosova osnovala Institut za ratne zločine na Kosovu u novembru 2023. godine, ocenjujući da će ova institucija nadograditi rad koji su tokom godina obavljale organizacije, istraživači i porodice žrtava.
„Institut je izgrađen na tim temeljima. Njegov zadatak je da ojača, sistematizuje i institucionalizuje ovo nasleđe. Institut, pored toga što je državna struktura, predstavlja i našu kolektivnu savest, pretvarajući bol u sećanje, sećanje u svedočanstvo, svedočanstvo kao uslov za pravdu i pravdu kao temelj mira. Država se ne može oslanjati samo na individualno sećanje. Sećanje je dragoceno, ali mora biti zaštićeno dokumentima. Imena, datumi, mesta, svedočanstva, izvori, arhive i dokazi moraju biti povezani u pouzdan sistem“, izjavio je on.
Govoreći o preliminarnom spisku žrtava rata, Kurti je rekao da svako ime predstavlja priču i da proces verifikacije mora biti što tačniji.
„Današnji sastanak je od posebnog značaja, jer se predstavlja preliminarni spisak žrtava rata na Kosovu. Ovaj spisak je rezultat više od dvogodišnjeg procesa prikupljanja, upoređivanja i provere podataka. Svako ime na ovom spisku predstavlja izgubljeni život, razorenu porodicu i deo naše istorije. Stoga se sa svakim podatkom mora postupati pažljivo. Poštovanje prema žrtvama se ne izražava samo rečima; ono se izražava i u ozbiljnosti sa kojom država dokumentuje imena, okolnosti i istinu o njihovoj sudbini“, naglasio je vršilac dužnosti premijera.
Kurti je zahtevao da se Srbija suoči sa prošlošću i otvori arhive o zločinima počinjenim tokom rata na Kosovu.
„Kosovo je posvećeno miru, bezbednosti i regionalnoj saradnji. Međutim, trajni mir zahteva suočavanje sa istinom. Srbija mora da se suoči sa zločinima počinjenim na Kosovu, da otvori arhive i da deluje u duhu pokajanja i saradnje. Republika Kosovo će nastaviti da ozbiljno radi svoj deo posla. Dokumentovaće, istraživati, proveravati i čuvati državno sećanje na osnovu činjenica. Naš cilj je jasan: ono što je naš narod doživeo mora biti sačuvano dostojanstveno, tačno dokumentovano i služiti pravdi, postati znanje za buduće generacije i naše kolektivno sećanje“, dodao je Kurti.

Pantići ispitan od strane Tužilaštva u slučaju Ukšina Hotija
Carina Kosova prikupila 186,6 miliona evra prihoda tokom oktobra
Pantić i Zarik se pojavljuju pred sudom kao optuženi za ratne zločine
Počinje parlamentarna istraga o ubistvu Arljinde Zekaj, devet dana nakon događaja
Kurti: Izvoz je povećan za 27,5 odsto u odnosu na 2021. godinu
Preko 2.000 preživelih sa zvaničnim statusom, pravda ostaje izazov