Priština, 5. maj 2026. 18:06
22. maja 1999. godine, na vrhuncu rata na Kosovu, zatvorenici u zatvoru Dubrava su zamoljeni da se okupe u dvorištu pod izgovorom da ih premeštaju. „Uzmite svoje stvari“, rečeno im je.
Ali ono što je izgledalo kao prilika za bekstvo brzo se pretvorilo u jednu od najgorih epizoda nasilja nad civilima tokom rata. Prema svedočenjima preživelih i dokumentaciji međunarodnih organizacija za ljudska prava, samo nekoliko minuta nakon što su se zatvorenici okupili, bili su pod neumoljivom vatrom sa zatvorskih kula i duž zidina.
U napadu su korišćene granate, snajperi i automatsko oružje. Do 96 zatvorenika je ubijeno od strane stražara i policije u danima nakon NATO bombardovanja, prema dokumentarnim dokazima i svedočenjima preživelih.
Incident je kasnije uključen u optužnicu iz 2001. godine protiv bivšeg predsednika Srbije Slobodana Miloševića pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju. Međutim, tribunal nije doneo konačnu presudu u ovom slučaju.
Poslednjih godina, sudski postupci na Kosovu su doveli do ograničenog razvoja događaja. Godine 2025, sud je oslobodio bivšeg zatvorskog čuvara, a zatim je 2026. godine usledila još jedna oslobađajuća presuda. Desetine drugih osumnjičenih ostaju nerešene, izveštava Geopost.
U potpunoj suprotnosti sa ovim slučajem, koji ostaje nerešen, drugi ozbiljan ratni zločin u regionu, opsada Sarajeva, proizveo je drugačiju priču u pogledu pravde.
Skoro četiri godine, grad Sarajevo je bio pod opsadom, suočavajući se sa kontinuiranom kampanjom snajperisanja i granatiranja civila. Ove akcije su dokazane na sudu kao deo organizovane strategije širenja terora među stanovništvom.
Međunarodna pravda je donela konkretne odluke za ove zločine. General bosanskih Srba Stanislav Galić osuđen je na doživotni zatvor zbog svoje uloge u terorisanju civila, dok je njegov naslednik, Dragomir Milošević, osuđen na 29 godina zatvora.
Međutim, postoje i drugi navodi u slučaju Sarajevo koji se i dalje istražuju. Prema nekim tvrdnjama, stranci su osumnjičeni za učešće u napadima na civile sa brda koja okružuju grad, u onome što je opisano kao neka vrsta „turizma nasilja“.
Dokumentarac iz 2022. godine nazvao je ovaj fenomen „Sarajevski safari“, što je dovelo do sumnje u umešanost stranih lica u ratne zločine.
U februaru 2026. godine, istraga je krenula novim tokom kada su tužioci u Milanu identifikovali prvog osumnjičenog, 80-godišnjeg italijanskog državljanina, ispitivanog zbog sumnje na ubistvo sa predumišljajem.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine potvrdilo je da odeljenje za ratne zločine radi na slučaju, proširujući istragu van lokalnih počinilaca.
Dve različite scene, jedna u ograničenom prostoru poput zatvora Dubrava, druga u opkoljenom gradu poput Sarajeva, ali sa jednim zajedničkim elementom: civili su bili meta.
U oba slučaja, nakon nasilja usledilo je poricanje. U Dubravi je odgovornost prebačena na NATO bombardovanje, dok su se u Sarajevu širile tvrdnje da su žrtve same sebe napadale

MIPTI nastavlja privremene mere za cene naftnih derivata
Uhapšeni iz Srbije, Osman Selmani, ne pojavljuje se u bazi podataka kao veteran OVK
Hadžiju posetila Kosovsku obaveštajnu agenciju, pohvalila profesionalizam službenika agencije
Kosovo i Albanija potpisali novi sporazum o saradnji u oblasti rada
Položen kamen temeljac Glavnog centra porodične medicine u Obiliću
30 dana pritvora za Osmana Seljmanija sa Kosova, koga je uhapsila Srbija
KBS deo međuinstitucionalne vežbe „Zlatna sablja 2026“
Albanija otvara školu letenja, poziva Kosovo da je koristi za obuku