Priština, 01.04.2026 08:03
Član Vladine komisije za nestala lica, Kuštrim Gara, podsetio je na kontinuitet genocidne politike bivše Jugoslavije i Srbije protiv albanskog naroda, povezujući istorijske događaje od perioda posle Drugog svetskog rata do poslednjeg rata na Kosovu.
U javnoj reakciji, naglasio je da kraj Drugog svetskog rata nije doneo kraj nasilju nad Albancima, već naprotiv, prema njegovim rečima, genocidna politika se nastavila u različitim oblicima.
„Kraj Drugog svetskog rata trebalo je da znači i kraj genocidne politike i nasilja nad čitavim stanovništvom. Ali za Albance se to nije dogodilo“, izjavio je Gara.
Kao primere je naveo ideološku platformu Vase Čubrilovića za proterivanje Albanaca i plan „Konjski sedan“, ističući da oni, po njegovom mišljenju, pokazuju jasan kontinuitet državne politike prema Albancima.
Prema Garinim rečima, masakr u Tivaru ne treba posmatrati kao izolovan događaj, već kao deo lanca zločina koji se protežu do poslednjeg rata na Kosovu, pominjući i masakre u Pastaselu, Đakovici i Prištini tokom 1999. godine.
„Pojavljuje se ista logika genocidne politike: ubistvo, prisilno proterivanje, prisilni nestanak i pokušaji sakrivanja tragova“, naglasio je.
Gara je takođe usmerio pažnju na pitanje prisilno nestalih lica, opisujući to kao zločin koji ima za cilj ne samo fizičko eliminisanje, već i nestanak istine.
„Žrtve ostaju bez groba, porodice bez odgovora, dok njihovo čekanje traje“, izjavio je, dodajući da je rasvetljavanje istine obaveza porodica.
Na kraju, izrazio je poštovanje prema porodicama žrtava i onima koji su pali za slobodu, naglašavajući da je pravo na znanje osnovno pravo na istinu

Ratni lekar identifikovan putem DNK analize posle 27 godina
Mreža BIA za SNS: Prikupljanje glasova i identifikacija protivnika na Kosovu
Kurti: Mentalno zdravlje dece treba da bude deo državne politike
Velika operacija protiv narkotika, petoro uhapšenih i heroin vredan preko pola miliona evra
Nakon identifikacije tri žrtve rata, očekuju se dalje identifikacije u narednim danima
Identifikovani su i posmrtni ostaci osoba iz „Grupe intelektualaca“ koje su nestale tokom rata