Kurti: Sa zahvalnošću se sećamo izuzetne pomoći NATO-a, posebno uloge SAD

Priština, 24. mart 2026. 14:37

Premijer Albin Kurti podsetio je na intervenciju NATO pre 27 godina, kako bi se zaustavilo etničko čišćenje na Kosovu.

Kurti je izneo hronologiju događaja, ističući da su diplomatski napori propali, što je primoralo NATO da započne kampanju bombardovanja.

„Ova kampanja došla je više od godinu dana nakon početka rata na Kosovu i jedan dan nakon što je postalo potpuno jasno da Srbija, koju je vodio ‘Kasapin Balkana’, Slobodan Milošević, neće prihvatiti nijedan ultimatum za zaustavljanje vojnih i policijskih operacija na Kosovu protiv civilnog stanovništva i povlačenje snaga sa Kosova, niti će prihvatiti bilo kakve diplomatske ponude za političko rešenje kosovskog pitanja.“

Na kraju je Kurti zahvalio državama članicama NATO-a na odluci da intervenišu i posebno istakao ulogu Sjedinjene Američke Države.

„Zato se sa zahvalnošću sećamo izuzetne pomoći svih zemalja NATO-a i posebno odajemo priznanje ulozi Sjedinjenih Američkih Država na putu naroda Kosova ka slobodi, demokratiji i izgradnji države uz integracije“, rekao je on.

Ceo post:

Danas se navršava 27 godina od prvog dana kampanje bombardovanja NATO-a nad Jugoslavijom, koja je zaustavila genocid i etničko čišćenje koje je država Srbija sprovodila nad Albancima na Kosovu.

Dana 24. marta 1999. godine, vazdušne snage NATO, predvođene Sjedinjene Američke Države, pokrenule su Operaciju Saveznička sila, bombardujući iz vazduha vojne i policijske snage Jugoslavije i njihovu infrastrukturu. Ova kampanja došla je više od godinu dana nakon početka rata na Kosovu i dan nakon što je postalo potpuno jasno da Srbija pod vođstvom Slobodan Milošević neće prihvatiti nijedan ultimatum za zaustavljanje operacija protiv civilnog stanovništva na Kosovu i povlačenje snaga, niti bilo kakve diplomatske ponude za političko rešenje.

Kao što je te večeri 24. marta izjavio predsednik Bill Clinton:
„Tokom poslednjih meseci učinili smo sve što smo mogli da ovo pitanje rešimo mirnim putem. Sekretarka Olbrajt radila je bez prestanka na pregovorima o sporazumu. Gospodin Milošević je odbio. U nedelju sam poslao ambasadora Holbruka u Srbiju da mu jasno stavi do znanja, u ime Sjedinjenih Američkih Država i naših saveznika iz NATO-a, da mora poštovati svoje obaveze i zaustaviti represiju ili će se suočiti sa vojnim dejstvima. On je ponovo odbio. Danas smo mi i naših 18 NATO saveznika odlučili da uradimo ono što smo rekli da ćemo uraditi – ono što moramo da učinimo da bismo vratili mir… Ako predsednik Milošević ne napravi mir, mi ćemo mu ograničiti sposobnost da vodi rat.“

Uprkos očekivanjima, Jugoslavija pod Miloševićem nije kapitulirala gotovo tri meseca. Tako je 19 članica NATO-a bombardovalo Jugoslaviju 78 dana i noći, sve do 10. juna, kada je potpisan Vojno-tehnički sporazum u Kumanovu, čime je okončan rat na Kosovu.

Nažalost, upravo tokom tih dana Srbija je intenzivirala akcije na terenu u cilju sprovođenja plana „Potkovica“ za etničko čišćenje Kosova od Albanaca, proteravši više od 860.000 ljudi i raselivši oko pola miliona unutar teritorije. Samo tokom aprila 1999. ubijeno je više od 4.000 albanskih civila, a mnogi se i danas vode kao nestali.

Tragedija naroda Kosova, koja traje decenijama, a kulminirala je ratom 1998–1999, senzibilisala je zapadni demokratski svet i pokrenula najveći vojni savez u istoriji – NATO – da vojno interveniše kako bi zaustavio genocid, etničko čišćenje i druge zločine.

Nakon borbe Ushtria Çlirimtare e Kosovës, NATO bombardovanje i ulazak njegovih trupa u junu 1999. doneli su slobodu Kosovu i otvorili put ka demokratiji i izgradnji države.

Zato se sa zahvalnošću sećamo pomoći svih zemalja NATO-a i posebno ističemo ulogu Sjedinjene Američke Države na putu naroda Kosova ka slobodi, demokratiji i izgradnji države uz integracije.