Priština, 14. jul 2025
Na Osnovnom sudu u Prištini, tokom suđenja za ratne zločine protiv Zorana Kostića i Dragana Milovića, u svojstvu svedoka je saslušan ranjeni Vesel Latifi. On je ispričao da je do 23. maja 1999. boravio u selu Dobërllukë, kada su ih opkolile paravojne i vojne jedinice, svuć stanovništvo odvelo u Vučitern, gde su muškarce odvojili od porodica.
„Odveli su nas u improvizovanu policijsku stanicu u Vučiternu gde je počelo zlostavljanje: odveli su me na drugi sprat, u kancelariju komandanta policije Simića, i pitali su me: ‘Gde si, teroristo UČK, gde ti je Sulejman Selimi – Sultanin, zašto on ne dolazi da te izvadi odavde?’” – izjavio je Latifi.
Optužnicom se terete Kostić i Milović da su kao pripadnici srpske policije, u saradnji sa drugim policajcima, vojskom i paravojnim formacijama, učestvovali u ratnim zločinima protiv civilnog stanovništva, prenosi „Betimi për Drejtësi”.
Latifi je rekao da je Kostić jedan od onih koji su ga maltretirali, psihički i fizički.
Dodao je da su nakon tri dana u Vučiternu prebačeni u zatvor u Smrekonicama, gde je boravio još tri dana i bio izložen raznim torturama i poniženjima.
Prema njegovim rečima, po prvi put je video Kostića u trenutku hapšenja, 24. maja 1999.
Svedočenje je dao i Bilal Ujkani, koji je ispričao da su 6. aprila 1999. stigla dva vozila kod kuće Slavena Kostića, za koje je rekao da su paravojne jedinice otvorile vatru automatskim naoružanjem i opljačkale stanare, uz psovanje i nasilje. Posebno je istaknuo da su uzeli novac, telefon, a supruzi njegovog svedoka uzeli su nakit.
Odbrana optuženog Kostića, advokat Predrag Milović, nakon svedočenja izjavio je da nema dodatnih pitanja, pošto svedok nije sa sigurnošću video optuženog u kritičnom trenutku.
Sažetak aktuelne optužnice
Optužba protiv Zorana Kostića (podignuta 16. maja 2024):
Kao pripadnik srpske policije tokom rata u Kosov u saradnji sa drugim policajcima, vojsci i paravojnim jedinicama, optužen je da je učestvovao u sistematskim napadima na civile albanske nacionalnosti. Navodno je, tokom organizovanih akcija, učestvovao u paljbama, pljačkama, paljevinama, ubistvima civilnih osoba u selu Reznik (među ostalim članovima porodice Ujkani) i brutalnom maltretiranju grupa civila. Takođe se navodi da je 22. maja 1999. učestvovao u prisilnom isterivanju albanske populacije u pravcu gradskih grobalja, fizčkom zlostavljanju i zlostavljanju alatkama (metalnim cevima, kundacima, drvenim palicama) – uključujući razdvajanje porodica, paljenje kuća i spaljivanje tela žrtava.
Takođe, njegovo je fizičko nasilje nad Veselom Latifijem (preporođeno palicom ili ciglom) u policijskoj stanici tokom ispitivanja, uz optužbe da je „terorista UČK“.
Optužba protiv Dragana Milovića:
Takođe, kao policijski službenik, navodi se da je zajedno sa drugima prisilno doveo oko 20.000 civila albanske nacionalnosti na gradska groblja u Vučiternu, gde su bili zlostavljani palicama, gumenim sticima, metalnim palicama i kundacima – uz primere identifikovanih civila kao što su A.A., K.Š., H.K. i dr. Pored fizičkog nasilja, svedoci tvrde da su žrtve bile primorane na kolena ispred zgrada, sa podignutim rukama.
U optužnici se navodi i paljenje imovine, prisilno prebacivanje civila u kamione i prebacivanje u zatvor u Smrekonicama, gde su zlostavljani. Nakon nekoliko dana, neki su u tajnosti prebačeni u Albaniju.
Obojica optuženih se terete za “ratne zločine protiv civilnog stanovništva”, prema članovima 142 i 22 KZ SFRJ iz 1976. i čl. 31 i 153 KZ Republike Kosovo, kao i težak prekršaj odredaba Ženevskih konvencija (čl. 3), alias članova 4,5 Protokola II, iz 1977. Transkrip tom opsežnog i detaljnog spiska krivičnih dela podnosi “Betimi për Drejtësi”.
Napomena: Osobe pomenute u članku smatraju se nevinim dok se krivica ne utvrdi pravnosnažnom presudom.

Stradner: Rezolucija SAD o Kosovu u NATO-u je „snažan politički signal“
Fišer brani intervenciju na Kosovu 1999. godine
Kurti se seća masakra u Nabergjanu: Pravda mora biti zadovoljena
OEBS: Slučaj špijunaže protiv Đukanovića je individualna stvar, poštujemo odluku suda
Konjufca: Kosovo spremno da doprinese regionalnoj bezbednosti
CIK je odredio 10 dana i 7 sati kampanje za izbore 7. juna – počev od 28