Priština, 22. februar 2026. 13:45
Neki građani Srbije protestovali su u utorak ispred Kancelarije za vezu sa Kosovom u Beogradu, koja se nalazi u istoj zgradi kao i Kancelarija EU. Zahtevali su poništavanje svih sporazuma sa Kosovom, povodom 18. godišnjice proglašenja nezavisnosti Kosova.
Organizatori protesta su rekli da će se „pre ili kasnije, voljno ili silom, Kosovo vratiti u ustavno-pravni poredak Srbije“.
Na skupu je navedeno da je protest organizovan ispred sedišta EU jer se u toj zgradi donose „konačni sporazumi sa izdajničkim režimom u Beogradu“, kako kažu, kako bi se završilo odvajanje Kosova od Srbije.
Međutim, zašto se traži poništavanje svih sporazuma između Kosova i Srbije upravo na 18. godišnjicu nezavisnosti? Ko stoji iza organizacije „Srpski skup“ i kakvu političku agendu ima?
U vezi sa ovim pitanjem, univerzitetski profesor, prof. dr Fejzula Beriša, rekao je da ovo nije običan protest, već akcija sa snažnom političkom simbolikom.
„Ova akcija, sprovedena na simboličan datum, nije samo protest – ona predstavlja pokušaj delegitimizacije procesa normalizacije i osporavanja međunarodne pravne stvarnosti“, naglašava on.
Zahtevi za poništavanje sporazuma su pravno neosnovani i ugrožavaju regionalnu stabilnost.
Prema njegovim rečima, godišnjica nezavisnosti nosi različita značenja za strane.
„Za Kosovo, to je potvrda suvereniteta i međunarodnog legitimiteta, dok za srpske nacionaliste služi kao sredstvo političke mobilizacije i jačanja narativa o nepriznavanju. Istovremeno, za međunarodno javno mnjenje, to ima za cilj da stvori pritisak na Brisel i zapadne partnere“, objašnjava Beriša.
On naglašava da zahtevi za poništavanje sporazuma o dijalogu nemaju pravnu osnovu.
„Ovi zahtevi su u suprotnosti sa standardima međunarodnog prava i neprihvatljivi su u svakom pravnom aspektu“, izjavljuje profesor.
Pozivajući se na savetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde, Beriša podvlači da je nezavisnost Kosova međunarodno potvrđena.
„Ovaj čin je konačan i ne ostavlja prostora za selektivna tumačenja ili političke manipulacije“, dodaje on.
Prema njegovim rečima, narativ koji dolazi iz Beograda često pokušava da predstavi Kosovo kao otvoreno pitanje, ali stvarnost je drugačija.
„Kosovo je konsolidovana, suverena država i aktivan deo međunarodnog poretka“, kaže Beriša.
Profesor upozorava da bi svaki pokušaj narušavanja sporazuma o dijalogu imao ozbiljne posledice.
„Njihovo narušavanje bi blokiralo proces normalizacije, ometalo evropske integracije Srbije i ugrozilo regionalnu bezbednost, potkopavajući ulogu međunarodnog posredovanja“, naglašava on.
Što se tiče organizatora protesta, on ocenjuje da su to strukture sa nacionalističkim tendencijama.
„Ove organizacije su često politički instrumentalizovane da bi testirale reakciju javnosti na radikalne ideje i da bi izvršile pritisak na proces pregovora“, kaže Beriša.
On takođe osuđuje retoriku koja se koristi na protestu.
„Deklaracije o ‘prisilnom povratku’ su izvan svakog demokratskog standarda i predstavljaju kršenje principa međunarodnog bezbednosnog poretka“, naglašava on.
Govoreći o trenutnom položaju Kosova, Beriša ocenjuje da je ono već faktor stabilnosti u regionu.
Kosovo ima funkcionalne institucije, snažnu podršku strateških partnera, uključujući SAD, i aktivnu ulogu u međunarodnim mirovnim mehanizmima“, izjavljuje on.
Na kraju, podvlači da suverenitet Kosova nije stvar pregovora.
„Suverenitet je nepovratan, teritorijalni integritet zagarantovan, a evroatlantska orijentacija nepromenljiva. Istorija se ne može menjati simboličnim protestima – budućnost zahteva dijalog i poštovanje međunarodnog prava“, zaključuje Beriša.

Srbija ponovo pokušava da se meša u kosovske izbore, traži glasove za Srpsku listu
CIK će danas održati žrebanje za listu stranaka na glasačkom listiću
Kurti: Dijaspora prelazi sa doznaka na investicije
Marta Kos: Srbija ne može ka EU bez čišćenja Banjske
Šef FBI-ja: Srbija je navodno vratila Kini osobe osumnjičene za špijunažu za SAD
Dukađini pobeđuje Dritu, Mališevo, Lapi i Balkan takođe pobeđuju
Albanski studenti ponovo protestuju u Severnoj Makedoniji
Posle 26 godina, počinje rekonstrukcija četiri kuće u Severnoj Mitrovici