Priština, 17. februar 2026. 20:46
Institut za ratne zločine na Kosovu otvorio je svoju drugu naučnu konferenciju pod nazivom „Od rata do oporavka: Multidisciplinarni pristup ratnoj traumi na Kosovu“. Konferencija je naglasila potrebu za održivim naučnim dokumentovanjem ratnih zločina.
Premijer Kurti je rekao da su suočavanje sa prošlošću i dokumentovanje istine temelj pravde i jačanja države.
Takođe je pomenuo narative koje je stvorila Srbija sa ciljem da nanese štetu ratu OVK.
„Zatekao nas je na značajan dan za našu zemlju, na kraju Međunarodne konferencije „Ljudska prava u vremenima krize“. Nema snažnije simbolike nego povezati Dan nezavisnosti sa našim pozicioniranjem za pravdu danas i budućnost sutra, kao i sa ključnom rečju: put demokratizacije.
Pored akademske aktivnosti, ova konferencija je deo šireg državnog i društvenog procesa suočavanja sa prošlošću, za dokumentovanje istine i pravde. Jer naša nezavisnost, pored toga što je demokratski politički čin, takođe je moralna obaveza sećanja na naše voljene koji su ubijeni i odgovornost prema budućim generacijama.
U ovom kontekstu, ne mogu da ne pomenem sudska ročišta koja se trenutno održavaju u Hagu, u okviru Specijalizovanih veća, u sudskom procesu koji je još uvek u toku i koji će slediti svoj pravni put do završetka. Ali, uprkos tome, to ne može i neće promeniti fundamentalnu istorijsku istinu: da je rat Vojske Kosova bio pravedna i neophodna borba za slobodu i opstanak, a ne iz želje za nasiljem ili moći.
To je bio odgovor na represivni režim, na…“ sistematska represija do aparthejda i uskraćivanje osnovnih prava našeg naroda do genocida. Ovaj proces ne može dovesti u pitanje oslobodilački i antikolonijalni karakter našeg rata, niti legitimnu težnju Kosova za slobodom, jednakošću i ljudskim dostojanstvom.
Takozvana „Žuta kuća“ u Albaniji nikada nije postojala kao mesto za trgovinu organima od strane pripadnika OVK, već je deo hibridne naracije Srbije protiv OVK i Albanije. Pokrenuo ju je ruski poslanik Konstantin Kosačov 15. aprila 2008. godine, samo dva meseca nakon proglašenja nezavisnosti Kosova.
Ne postoji tako nešto kao žuta kuća. Ali postoji sve više informacija, dokaza i činjenica da je postojao „Sarajevski safari“, u kojem je bio predsednik Srbije, Aleksandar Vučić. U tom slučaju, za malu sumu novca, bosanski civili mogli su biti streljani snajperima u opkoljenom gradu sa brda oko Sarajeva početkom 1990-ih. Morao bi biti angažovan poseban međunarodni sud da istraži i sudi zločinima „Sarajevskog safarija“.
„Drage porodice, čiji su voljeni bili ubijeni tokom rata,
Naša država vas čuje, vidi vas i zna vaš bol. Vaša patnja je deo naše državne istorije i naše nacionalne savesti. Dokumentacija je čin poštovanja prema životu svakoga ko je ubijen, nestao ili mučen tokom rata.
Institut za ratne zločine na Kosovu značajno je ojačao svoje dokumentacione i arhivske kapacitete. Standardizovane su procedure verifikacije, izgrađene su nove baze podataka i unapređen je rad na registraciji žrtava rata i štete. Ovi koraci mogu zvučati tehnički, ali su neophodni za tranzicionu pravdu, jer država koja se suočava sa prošlošću jače se kreće ka budućnosti“, rekao je Kurti.
Direktor Instituta za ratne zločine na Kosovu, Atde Hetemi, rekao je da je arhiva Institut za zločine počinjene u ratu na Kosovu postala sve važnija referentna tačka za domaće i međunarodne istraživače.
„Imam čast, u ime Instituta za ratne zločine na Kosovu, da vas pozdravim na drugoj Međunarodnoj naučnoj konferenciji Institut za zločine počinjene u ratu na Kosovu, koja se otvara na ovaj datum od posebnog istorijskog i simboličkog značaja za našu državu, 17. februara, Dan nezavisnosti Republike.
Kosovska nezavisnost je plod dugog puta, obeleženog nepravdom i patnjom, ali i rezultat istrajnosti i žrtve naroda Kosova, kao i podrške naših međunarodnih saveznika. Stoga, sećanje i naučna refleksija o prošlosti ostaju suštinski element našeg samorazumevanja državnosti i naše odgovornosti prema budućim generacijama.
Prva međunarodna konferencija Instituta uspostavila je solidnu osnovu za naučni dijalog o zločinima počinjenim tokom rata na Kosovu, za razmenu ideja i suočavanje sa činjenicama. Kulminirala je važnim akademskim rezultatom: uređenom zbirkom naučnih radova, koju je prihvatila za objavljivanje prestižna izdavačka kuća Routledge, u okviru serije „Jugoistočna Evropa“.

Još jedan osumnjičeni uhapšen za ratne zločine u Zubinom Potoku
Specialno tuzilastvo: Sumnja za postmrtne ostatke u Jabuci kod Zubin Potoka
Od života do nestanka – Priča o 23 ubijena i tajno sahranjena civila
Koci: Još jedan državljanin Kosova priveden od strane srpskih vlasti
Specijalno tužilaštvo: Još je rano govoriti o tačnim rezultatima iskopavanja u Zubin Potoki
Kurti pozvao SAD i EU: Srbija da deklasifikuje dokumentaciju o ratnim zločinima
Svečlja: Srbija odbija da pokaže masovne grobnice i kažnjava one koji progovore
Koci: Kad god se vode istrage o ratnim zločinima na Kosovu, u Srbiji se dešavaju hapšenja