Mitrovica 11 Jun 2025
Mitrovica je oduvek bila grad rok muzike – mesto gde je gitara bila više od instrumenta, a stihovi više od reči. U burnim vremenima, rok bendovi iz Mitrovice nisu samo zabavljali – oni su govorili, prkosili, osvetljavali tamu. Grupa MAK je deo te tradicije – glas koji je potekao iz grada koji zna šta znači boriti se kroz muziku. I danas, Mitrovica pamti i ponosno čuva svoju muzičku scenu, koja je bila i ostala simbol otpora, identiteta i kulture.
U tom duhu održano je emotivno veče sećanja u čast Hakija Misinija, jednog od simbola mitrovačke muzičke scene, pevača i člana legendarne grupe MAK, ali i umetnika koji su sa njim delili sudbinu progona i stradanja zbog svog stvaralaštva – Mehmeta Tupelle i Esata Bićurrija.
Događaj je organizovala Opština Severna Mitrovica, odnosno Direkcija za kulturu, omladinu i sport, a centralni deo večeri bio je prikazivanje dokumentarnog filma „Nemam naslov za ubijene umetnike“, u režiji i po scenariju Dalmata Dobre. Film, nastao uz podršku Ministarstva kulture, omladine i sporta, na snažan i potresan način govori o umetnicima čija su dela i životi prekinuti nasiljem, ali čija poruka i dalje živi.
Haki Misini rođen je 1951. godine u Kosovskoj Mitrovici, gde je i započeo svoj muzički put. Bio je frontmen i jedan od osnivača rok grupe MAK, osnovane 1973. godine, zajedno sa Mehmetom Tupellom, Rexhepom Ismajlijem, Halilom Bajraktarijem, Sedatom Isufijem i Xhevdetom Gashijem. MAK se smatra jednim od pionira albanskog roka – bendom koji je crpeo inspiraciju iz svetskih muzičkih imena, ali u lokalnom kontekstu ostao veran autentičnom izrazu.
Haki Misini ostavio je bogat muzički trag. Među njegovim najpoznatijim pesmama su: „Moj e mira te pojata“, „Idila verore“, „Tri gota“, „Dashuria e humbur“ i druge pesme koje se i danas izvode sa istom snagom emocije. Njegova umetnost bila je neposredna, snažna i duboko povezana sa narodom i gradom iz kog je potekla. Tragično je ubijen 10. juna 1999. godine u Mitrovici, a njegovi posmrtni ostaci pronađeni su tek 2005. godine u selu Suhodol.
Dokumentarni film prikazan tokom večeri osvetljava ne samo lične priče umetnika, već i širi kontekst vremena u kojem su stvarali – vremena u kojem je umetnost često bila progonjena jer je govorila istinu. Kroz arhivske snimke, svedočanstva i muziku, publika je još jednom osetila snagu poruke koju su ovi umetnici ostavili.
Ovo veče nije bila samo komemoracija – bilo je to svedočenje o tome da se istinski umetnici ne zaboravljaju. Njihov rad, njihova borba i njihova snaga ostaju upisani u kolektivnom pamćenju.

Knjiga poznatog pesnika Agima Vinče biće promovisana u Crnoj Gori
Korab Bljakaj objavljuje knjigu „Albanci pred kolapsom“, detaljnu analizu albanske krize
Kosovo na Venecijanskom bijenalu sa izložbom „Tvrdi zubi“
Kosovska filharmonija održala je koncert sa bogatim programom
Kosovski nacionalni balet sa „Karminom Buranom“ u Kolumbiji
Kurti podržava film doručkom: Istorijski uspeh, „Dua“ predstavlja Kosovo u Kanu!
KEK saopštava da je sistem elektrofiltera u „Kosovu A“ stabilizovan
Mitrovica: Opštinski inspektorat zabranjuje gradnju na 5 lokacija
Bivši gradonačelnici severnih opština nezadovoljni aktuelnom vladom žale se na obustavu usluga
Rojten: Vreme je da pet zemalja EU prizna Kosovo