Priština, 4. januar 2026. 17:26
Premijer Kosova u tehničkom mandatu Aljbin Kurti govorio je u intervjuu za KosovaPress i o odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama i dijalogu sa Srbijom u narednom mandatu.
SAD su u septembru prošle godine suspendovale strateški dijalog sa Kosovom. Kurti je za KosovaPress izjavio da svi zvaničnici nadležni za spoljnu politiku intenzivno rade na ukidanju suspenzije strateškog dijaloga.
On naglašava da su u redovnoj komunikaciji sa Ambasadom Sjedinjenih Američkih Država, kako bi razjasnili sva pitanja koja su sporna. Prema njegovim rečima, na taj način žele da imaju odlične odnose i na diplomatskom planu.
„Došlo je do suspenzije planiranja i priprema za strateški dijalog. Mi, putem naših zvaničnih državnih kanala, svi državni zvaničnici koji imaju odgovornosti u spoljnoj politici, radimo intenzivno. U redovnoj smo komunikaciji sa Ambasadom Sjedinjenih Američkih Država ovde u Prištini, kako bismo razjasnili sva pitanja koja su diskutabilna i na taj način imali odlične odnose i na diplomatskom planu, kao što ih imamo u oblasti odbrane i bezbednosti, ali rekao bih i u oblasti razvoja i energetike, naročito sada kada je nastavljen kompakt-program, putem kojeg od Korporacije milenijumskog izazova dobijamo 202 miliona dolara bespovratnih sredstava, ne kredita, već grant, od Sjedinjenih Američkih Država, za baterije kapaciteta 170 megavata, koje mogu da akumuliraju 340 megavat-sati za dva sata, s obzirom na to da će obnovljiva energija ostati naš fokus prema strategiji – dodatnih 1.300 megavata do 2031. godine“, naglasio je on.
Kurti, čija je stranka na izborima od 28. decembra osvojila više od 50 odsto glasova prema preliminarnim rezultatima CIK-a, insistira da će odnosi sa SAD-om ostati snažni.
Što se tiče dijaloga sa Srbijom u narednom mandatu, Kurti kaže da će ponovo insistirati na potpisivanju osnovnog Briselskog sporazuma i Ohridskog aneksa, dogovorenih 2023. godine.
Pored toga, on navodi da je za nastavak dijaloga potrebno da se glavni terorista Milan Radoičić preda organima bezbednosti na Kosovu.
„Mi smo za njihovu potpunu primenu, ali smo rekli da, radi pravnih garancija i izraza dobre volje, treba da ih potpišemo. To je odbijeno od strane Srbije, iako Evropska unija, u potpunosti kao posrednik, pozdravlja Briselski sporazum i aneks za njegovo sprovođenje iz Ohrida. Sada, da bi se dijalog nastavio, moramo da sprovodimo sporazume. Ali, da bi se dijalog nastavio, naravno, potrebno je da se Milan Radoičić, glavni terorista koji nam je ubio policijskog narednika, heroja Kosova, Afrima Bunjakua, preda organima bezbednosti na Kosovu, s obzirom na to da postoji optužnica od 160 stranica Specijalnog tužilaštva, zajedno sa još 44 paramilitarna lica, koji su u Banjskoj kod Zvečana pokušali da započnu sukob širih razmera, iz kojeg su se nadali da će isprovocirati intervenciju Srbije radi aneksije severa Kosova. Nisu uspeli. Nisu uspeli ni kasnije sa dizanjem u vazduh kanala Ibar–Lepenac, za šta takođe postoji optužnica, i neće uspeti ni ubuduće. Međutim, sporazum o dobrosusedskim, evropskim odnosima, zasnovan na osnovnom Briselskom sporazumu i Ohridskom aneksu za sprovođenje, ne može da ide napred dok je Milan Radoičić, u trenutku dok govorimo, bliži predsedniku Vučiću nego čak i njegovom najužem obezbeđenju“, naglasio je on.
Kada je reč o članstvu u Savetu Evrope, NATO-u, pa čak i u Evropskoj uniji do kraja trećeg mandata, Kurti je uzdržaniji, ali kaže da će Kosovo ispuniti sve svoje obaveze.
„Naš cilj je, bez sumnje, članstvo u Savetu Evrope. Kao Kosovo, ispunili smo sve obaveze. Sama činjenica da smo sa 82 odsto glasova prošli u Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope pokazuje da je Kosovo ispunilo svoj deo. Sada su ostale neke skeptične države koje koriste svoj uticaj. U međuvremenu, verujem da smo država koja će se najpre učlaniti u NATO, a potom i u Evropsku uniju. Učinićemo sve što znamo i možemo da napredujemo što brže. Ali kada je reč o Evropskoj uniji, najpre nam je potreban upitnik Evropske komisije, jer smo za članstvo aplicirali pre tri godine, a istovremeno nam je potreban i status kandidata. Ranije smo bili jedina zemlja bez liberalizacije viznog režima, što je ostvareno u prethodnom mandatu. Sada smo ostali jedina zemlja bez statusa kandidata i to moramo da promenimo“, naglasio je on.
