Priština, 2. januar 2026. 21:21
Bezbednosne snage u Iranu počele su da pucaju iz mitraljeza na demonstrante, dok se nemiri eskaliraju u različitim gradovima. U Marvdashtu se navodi da je pucnjava dolazila sa krovova jedne škole i jedne banke, dok iranski mediji govore o žrtvama.
Na društvenim mrežama dele se snimci na kojima se čuju rafali iz mitraljeza, dok helikopteri patroliraju iznad grada, a internet je delimično prekinut, što otežava komunikaciju i izveštavanje o događajima.
Protesti širom zemlje brzo se radikalizuju. Do 3. januara, demonstracije i nemiri proširili su se na najmanje 18 provincija, dok se oružani sukobi sve češće prijavljuju u provincijama Fars, Lorestan, Čaharmahal i Bahtijari.
U gradu Azna, demonstranti su napali policijsku stanicu, pri čemu su tri osobe poginule, a 17 je povređeno. Trenutno se centri otpora uglavnom nalaze u manjim gradovima, ali tenzije nastavljaju da rastu.
Protesti su započeli 28. decembra u Teheranu, nakon pada vrednosti rijala i rasta inflacije na 52 odsto, što je dodatno pogoršalo ekonomsku situaciju građana. Prema agenciji Rojters, ovo su najveći protesti u Iranu u poslednje tri godine, još od demonstracija iz 2022. godine, koje su izbile nakon ubistva 22-godišnje Mahse Amini od strane moralne policije.
S druge strane, američki predsednik Donald Tramp izrazio je podršku demonstrantima koji se suočavaju sa brutalnom represijom iranskih bezbednosnih snaga.
U kratkoj objavi na društvenim mrežama, napisao je: „Naoružani smo, opremljeni i spremni da počnemo“, ali nije izneo dodatne detalje.
Visoki savetnik vrhovnog vođe Irana, ajatolaha Alija Hamneija, odgovorio je porukom da Tramp treba da bude „oprezan“ ukoliko interveniše, upozoravajući na mogući haos širom Bliskog istoka.
Najmanje osam osoba je, prema izveštajima, ubijeno u Iranu.
U objavi od petka na mreži Truth Social, Tramp je napisao: „Ako Iran puca i nasilno ubija mirne demonstrante, što im je uobičajena praksa, Sjedinjene Američke Države će pomoći.“
U svojoj objavi američki predsednik nije precizirao koje bi mere Vašington mogao da preduzme protiv iranskih vlasti.
U junu su SAD, po Trampovom nalogu, izvele napade na iranska nuklearna postrojenja. Američki zvaničnici kasnije su tvrdili da su napadi značajno umanjili sposobnost Teherana da izgradi nuklearno oružje — tvrdnju koju je Iran osporio. Kao odgovor, Iran je izveo raketni napad na veliku američku vojnu bazu u Kataru.
Protesti su najrašireniji još od pobune iz 2022. godine, izazvane smrću Mahse Amini tokom pritvora, mlade žene koju je moralna policija optužila da nije pravilno nosila veo, ali ipak nisu istog intenziteta. Predsednik Masud Pezeškijan izjavio je da će saslušati „legitimne zahteve“ demonstranata.
Međutim, glavni tužilac zemlje, Mohamad Movahedi-Azad, upozorio je da će svaki pokušaj izazivanja nestabilnosti biti suočen sa „odlučnim odgovorom“.
