Priština, 14. novembar 2025, 11:59
Na Pетом Forumu sektora hrane – Food Sector Forum 2025, predstavnici lokalnih i međunarodnih institucija, proizvodnih preduzeća, partnerskih organizacija i razvojnih projekata diskutovali su o mogućnostima saradnje i razvoja prerađivačkog sektora u Kosovu, prenosi Ekonomia Online.
Tokom događaja predstavljen je i sektorski studija koja je obuhvatila 25 kompanija, u kojoj je istaknuta nedostatak radnika kao veliki problem za prerađivački sektor, posebno u proizvodnji, prodaji i marketingu.
Hartim Gashi, izvršni direktor Udruženja PePeKo, rekao je da je glavni cilj foruma povezivanje proizvođača sa domaćim i međunarodnim kupcima.
„Cilj je bio povezati proizvođače sa domaćim kupcima. Imajući u vidu da interesovanje kompanija koje izvoze naše proizvode na evropska tržišta raste, u petom izdanju imamo učesnike i iz Švajcarske, Nemačke, Austrije, Švedske i Belgije. Food Sector Forum će ostati platforma za dijalog, saradnju i izgradnju partnerstava koja donose konkretne rezultate. Kroz panele, B2B sastanke i današnje prezentacije, cilj nam je da podstaknemo nove ideje i praktična rešenja za izazove sa kojima se naš sektor suočava – od pristupa tržištima do inovacija, standarda i održivosti. Zajedno možemo ojačati domaću prehrambenu industriju i učiniti Kosovo primerom održivog poljoprivrednog i agro-prehrambenog razvoja u regionu“, rekao je Gashi.
Imri Demelezi, vršilac dužnosti zamenika ministra u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja, istakao je značaj foruma za promociju i umrežavanje sektora hrane.
„Ovaj forum je prostor gde se sektor hrane ne samo umrežava, već i promoviše. Vlada Kosova pokazuje da je domaći proizvođač prioritet, što potvrđuje i budžet za poljoprivredu koji je stalno u porastu i sada iznosi više od 110 miliona evra samo iz Ministarstva poljoprivrede, bez drugih ministarstava. Bezbednost hrane igra centralnu ulogu kroz unapređenje zakonodavstva, digitalizaciju i modernizaciju procesa, uključujući preciznije inspekcije i bolje granične kontrole. Ovaj forum je jedinstvena prilika da se istaknu sva dostignuća i sagledaju mogućnosti za dalje unapređenje. Zajedno sa vama, domaći proizvođači i prerađivači su snaga koja održava ovaj sektor živim. Kosovo je prilagodilo svoje zakonodavstvo standardima EU“, rekao je Demelezi.
Zef Dedaj, vršilac dužnosti direktora KIESA, i Veton Rruka iz Swiss Caritas u Kosovu, istakli su da su poljoprivredni programi povećani i olakšani za apliciranje.
„Uzimajući u obzir inpute preduzeća, današnja pozivna sredstva iznose 7,3 miliona evra, dok je ranije bio samo 3-strani formular. Od 500 hiljada evra 2022. godine, sredstva su povećavana na 1 milion, 4 miliona, a ove godine 7,3 miliona. Ukupno, od 2022. do danas potrošeno je oko 14 miliona evra kroz ovu grant šemu koja omogućava kupovinu proizvodnih mašina i pomaže kompanijama da povećaju kapacitete i poboljšaju trgovinski bilans. Najmanje 280 kompanija je profitiralo iz ovog programa, od čega više od 50 direktno u sektoru“, rekao je Dedaj.
Rruka je dodao da se program za ruralno ekonomsko osnaživanje u poljoprivredi sprovodi kroz Swiss Caritas i finansira iz austrijske razvojne saradnje.
„Cilj programa je tri jasna rezultata u agro-prehrambenom sektoru Kosova: rast, razvoj i inkluzivnost, uz prilagođavanje i ublažavanje klimatskih uticaja. Radimo kroz lokalne partnere koji su ključni akteri sektora“, rekao je Rruka.
Agroekonomista Egzon Bajrami predstavio je studiju o prerađivačkom sektoru koja je obuhvatila 25 kompanija u periodu mart-april 2025.
On je naveo da 68% kompanija ima poteškoće sa pronalaženjem radnika, dok je 70% zaposlenih žene u sektoru. Najveći problem sa zapošljavanjem je u proizvodnji (48%), zatim u prodaji i marketingu. Ukupni kapacitet prerađivačkog sektora za 2024. iznosio je 100.000 tona za ove kompanije.
Arton Bunjaku i Shkurte Makolli iz UBO Consulting predstavili su percepciju potrošača o domaćim proizvodima.
Prema njihovim istraživanjima, 99% građana Kosova kupuje supu i začine barem jednom mesečno. Najčešće kupljeni domaći proizvodi su: voda, kiselo mleko, jogurt, sir, ćiza, turrështi i pavlaka.
