Priština, 28. oktobar 2025.
Dok veći deo Evrope kulturnu saradnju sa državnim institucijama Rusije vidi kao sredstvo propagande, Srbija ostaje jedna od retkih zemalja koja širom otvara vrata takvim aktivnostima – uprkos upozorenjima na politički uticaj koji se krije iza kulture.
U Srbiji se održava niz kulturnih događaja pod pokroviteljstvom ruskih državnih institucija, dok je većina evropskih zemalja prekinula kulturnu saradnju sa Moskvom nakon agresije na Ukrajinu.
Beogradski reditelj Janko Baljak vidi to kao deo propagandne strategije Kremlja.
„Imamo situaciju u kojoj ruska država, bez ikakvih posledica, nakon invazije i zločina u Ukrajini, širi svoju propagandu ovde“, rekao je Baljak za Radio Slobodna Evropa.
Pre nekoliko dana, Srbija je bila domaćin niza velikih kulturnih događaja: „Dani Moskve u Beogradu“, „Festival ruskog filma“ i „Dani duhovne kulture Rusije u Srbiji“. Ove manifestacije su održane uz direktnu podršku ruskih državnih institucija, koje su u zapadnim zemljama bojkotovane zbog ratne politike Moskve.
Tokom manifestacije „Dani Moskve u Beogradu“, 20. oktobra, predstavnici glavnih gradova Srbije i Rusije potpisali su memorandum o saradnji između dva grada. Predsednik Skupštine grada Beograda, Nikola Nikodijević, najavio je „veliki broj kulturnih i sportskih aktivnosti u kojima će umetnici iz Moskve nastupati pred srpskom publikom“.
U nekoliko gradova Srbije održani su i „Dani duhovne kulture Rusije“, projekat ruskog Ministarstva kulture i Ruske pravoslavne crkve, koji ima za cilj „promovisanje duhovnih i moralnih vrednosti ruskog naroda“.
Još jedan događaj koji je podržala Moskva bio je „Festival ruskog filma“, koji organizuje državna agencija „Roskino“, zadužena za međunarodnu promociju ruske kinematografije.
Na ovogodišnjem festivalu prikazano je pet filmova – dva sa tematikom iz Drugog svetskog rata i „borbe protiv fašizma“, motiva koji Rusija često koristi za opravdavanje invazije na Ukrajinu.
Politikolog Boris Varga opisuje „Roskino“ kao instrument ruske „meke moći“.
„Ruska država koristi tumačenje istorije kao pokriće za novi imperijalizam Kremlja. To je postalo posebno agresivno nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine“, rekao je on za RSE.
Nakon početka invazije na Ukrajinu 2022. godine, mnogi evropski festivali – uključujući Kan, Berlinale i Veneciju – prekinuli su saradnju sa ruskim državnim kulturnim institucijama.
Francusko Ministarstvo kulture zabranilo je učešće „Roskina“ na festivalu „Series Mania“, nazvavši ga „predstavnikom interesa države agresora“.
Ipak, nisu svi ruski umetnici isključeni. Na nekim festivalima dozvoljeno je prikazivanje filmova i dela koja kritikuju Putinov režim ili nemaju veze sa ruskom državom.
U Rusiji su vlasti pojačale kontrolu nad umetnošću i medijima. Godine 2025. ruska Duma usvojila je zabranu filmova koji „diskredituju tradicionalne moralne vrednosti“, dok je ranije zabranjena takozvana „LGBT propaganda“.
Nedavno je zabranjeno i promovisanje „života bez dece“ kao deo kampanje za povećanje nataliteta.
Bivši ukrajinski ministar kulture Oleksandr Tkačenko 2022. godine pozvao je zapadne zemlje da bojkotuju rusku kulturu, tvrdeći da Kremlj koristi umetnost za brisanje ukrajinskog identiteta.
Ipak, mnoge kulturne institucije u Evropi zauzele su selektivan pristup – obustavile su saradnju sa državnim organizacijama, ali ne i sa klasičnim delima, poput onih Čajkovskog.
Politikolog Varga ističe da treba praviti razliku između umetnosti i propagande:
„Ne treba zabranjivati klasičnu kulturu koja je deo svetske baštine, ali treba odbiti svaki projekat koji finansira ili koristi Putinov režim u političke svrhe.“
Slično mišljenje deli i reditelj Janko Baljak:
„Voleo bih da vidim više filmova koji kritikuju ruski režim, jer verujem da kritički duh u toj velikoj zemlji još nije potpuno ugašen.“
