Priština, 23. oktobar 2025.
Sarajevo Times je u četvrtak pisao o međudržavnim odnosima između Kosova i Bosne i Hercegovine, ističući da Republika Srpska i dalje predstavlja blokirajuću prepreku razvoju tih odnosa.
„Odluka koja građanima Bosne i Hercegovine omogućava ulazak u Kosovo samo uz ličnu kartu na snazi je već deset meseci. Uzajamne mere iz BiH još uvek nisu sprovedene, uprkos potpisanim sporazumima o regionalnoj saradnji u okviru Berliskog procesa“, izveštava Sarajevo Times.
Lakše kretanje, bez viza, donelo bi konkretne koristi građanima, da političari ne stavljaju sopstvene interese iznad ekonomije i ne koče pozitivne procese. Povezivanje, a ne razdvajanje, i integracija regiona biće upravo fokus Samita u Londonu, na kojem će učestvovati premijeri zemalja Zapadnog Balkana i visoki evropski zvaničnici.
Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regionu koja je suspendovala ratifikaciju Sporazuma o priznavanju ličnih dokumenata u okviru Berliskog procesa, potpisanog 2022. godine.
Blokadu je izazvao Narodni sabor Republike Srpske (NSRS). Kosovo je na ovakvu odluku odgovorilo diplomatski – priznavanjem dokumenata BiH od 1. januara ove godine, izveštava Sarajevo Times.
„Ovo ima dva aspekta. Prvo, vidim ga u vezi sa unutrašnjom politikom BiH, nacionalističkom politikom lidera u RS, a drugi aspekt je da RS ne želi da radi na unapređenju odnosa u Zapadnom Balkanu, i to ne može da traje, budući da je BiH dobila status kandidata za članstvo u EU, što je paradoksalna politika“, ističe Lulzim Peci, direktor Kosovskog instituta za istraživanja i politički razvoj.
Delovanja Republike Srpske deluju nejasno, pa čak i nepromišljeno, imajući u vidu da su sve zemlje regiona, uključujući Srbiju, dozvolile prelazak granice sa Kosovom samo uz ličnu kartu.
„Upravo RS, odnosno njeni predstavnici u institucijama BiH, insistiraju na viznom režimu prema Kosovu, dok, prema istraživanjima, od 54 kompanije, čak 50 iz RS izvoze robu u Kosovo“, ističe Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za studije Bliskog istoka i Balkana.
„BiH je u situaciji blokade, uslovljenoj raznim okolnostima koje su kreirali političari RS-a, gde BiH ne može slobodno da razvija odnose sa Kosovom, dok istovremeno imamo paradoks da Srbija i Kosovo normalizuju odnose“, kaže Admir Lisica, direktor Centra za geopolitička istraživanja.
Politika Srbije je jasna: ništa ne sme ugroziti spoljnu trgovinu sa Kosovom, koja u proseku iznosi oko pola milijarde evra. Zato je fokus na ekonomiji. Što se tiče BiH, pitanje je da li ovakva delovanja mogu da naruše diplomatiju, reputaciju i međunarodni položaj BiH.
„U narednom periodu možemo očekivati da odnosi postanu komplikovaniji, a ono što oni nazivaju srpskim predstavljanjem unutar BiH pokušaće da marginalizuje zemlju, učini je nefunkcionalnom i kroz nevažna pitanja pokaže da ne žele prosperitet, budućnost ili državu – i to je cilj, ne samo prema Kosovu, već i za druge teme“, objašnjava Lisica.
„BiH je žrtva spektra okolnosti i politike zbog nepriznavanja Kosova. Na kraju, ovde govorimo o politici, ekonomiji i kretanju ljudi, ali moramo znati da su svi pozitivni procesi u BiH stali kada je Kosovo proglasilo nezavisnost, a velike državne ideje veruju da dok se pitanje Kosova ne reši, postoji nada za precrtavanje granica na Balkanu. Ali to je, u stvari, završeno, i to su uzaludni snovi“, zaključuje Bećirović.
Bez jedinstvenog stava, država BiH gubi reputaciju, ali i ekonomski, pri čemu na kraju nisu ideologije te koje plaćaju cenu, već građani zemalja blokiranih između granica i politike.

Biserko: Vučić podstiče tenzije kroz „Srpski svet“
Srbija „krade“ kosovski novac za Preševsku dolinu
Srbija ponovo pokušava da se meša u kosovske izbore, traži glasove za Srpsku listu
CIK će danas održati žrebanje za listu stranaka na glasačkom listiću
Kurti: Dijaspora prelazi sa doznaka na investicije
Marta Kos: Srbija ne može ka EU bez čišćenja Banjske
Blumberg: Kosovo jača svoju vojsku dok nastavlja borbu za međunarodno priznanje
Šezdesetogodišnji muškarac poginuo u saobraćajnoj nesreći u Košarama, Uroševac
Mališeva počinje dezinsekciju područja kako bi se suzbila krimsko-kongoanska hemoragična groznica