Priština, 9. septembar 2025.
Penzionisanje komandanta Jedinice za specijalne antiterorističke akcije (SAJ) u Srbiji izazvalo je sumnje da vlasti vrše pritisak na ovu elitnu policijsku jedinicu, kako bi je upotrebile protiv antivladinih protesta.
Ministar unutrašnjih poslova Srbije, Ivica Dačić, rekao je 7. septembra da se komandant SAJ-a, Spasoje Vulević, povlači „na lični zahtev“, ali je sam Vulević za agenciju Beta rekao da je prethodno smenjen sa pozicije komandanta, na zahtev predsednika Srbije Aleksandra Vučića, i da je tek nakon toga odlučio da ode u penziju.
Predrag Petrović iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku veruje da je ova smena rezultat pokušaja da se obezbedi potpuna lojalnost „komandnog kadra“ vlastima u Srbiji.
„Vučiću više ne treba policija koja deluje po kreativnim ili iskrivljenim tumačenjima zakona. Njemu je potrebno da policija deluje po njegovoj volji i želji“, kaže Petrović za Radio Slobodna Evropa.
Ove promene u kadrovima srpske policije dešavaju se usred optužbi za prekomernu upotrebu sile protiv antivladinih demonstranata.
Policija je više puta silom rasterivala proteste širom Srbije, koji traju već deset meseci.
Demonstranti traže da vlasti preuzmu odgovornost za smrt 16 osoba, nakon rušenja krova Železničke stanice u Novom Sadu, 1. novembra prošle godine.
Kontradiktorni navodi o penzionisanju komandanta SAJ-a
Komandant Jedinice za specijalne antiterorističke akcije Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, Spasoje Vulević, rekao je agenciji Beta da je smenjen sa pozicije komandanta SAJ-a i da odlazi u penziju na svoj zahtev.
On je rekao da je došlo do reorganizacije radnih mesta i da mu je 5. septembra rečeno da više neće biti komandant jer nije pod Vučićevom kontrolom.
„U petak su me smenili i ponudili mi poziciju savetnika ministra. Odbio sam tu ponudu i idem u penziju na svoj zahtev“, rekao je Vulević.
Naveo je da su ga o smeni obavestili ministar Dačić i direktor policije Dragan Vasiljević.
„Dačić i Vasiljević su me pozvali i rekli da više ne računaju na mene, jer, kako su rekli, predsednik ne želi da ima naoružanu formaciju koja nije pod njegovom apsolutnom kontrolom i zbog toga ne mogu više da budem komandant“, rekao je Vulević.
Vulević nije odgovorio na zahtev Radija Slobodna Evropa da komentariše svoju smenu i penzionisanje.
S druge strane, Dačić je rekao da je Vulević sam doneo odluku o penzionisanju, „bez ikakvog spoljnog uticaja“.
Dodao je da on, kao ministar unutrašnjih poslova, donosi odluke o penzionisanju u okviru ministarstva koje vodi.
„Direktor policije donosi kadrovske odluke uz moju saglasnost, a ne predsednik Vučić ili neko drugi. Zato je ludost da se neko van Ministarstva unutrašnjih poslova meša u radne odnose u ovom ministarstvu, a posebno predsednik Vučić“, rekao je Dačić.
Vučić je rekao da, iako nije bio za smenu Vulevića, smatra da je dobro što će uskoro ići u penziju.
„Njegova reakcija je dovoljna, jer ako je smenjen ili sam traži penziju… dovoljno je pogledati reakciju i videti da li neko ima časti ili ne“, rekao je Vučić.
Vulević je bio komandant SAJ-a od 2005. godine.
Optužbe za ekstremizam i „ozbiljnije korišćenje SAJ-a“
Petrović kaže da su pripadnici SAJ-a već bili prisutni tokom nekih prethodnih antivladinih protesta i da njihovo angažovanje ne bi bilo nešto novo.
Neki mediji su izvestili da su pripadnici SAJ-a bili prisutni na železničkoj stanici Prokop u Beogradu, koja je bila blokirana tokom velikog protesta protiv rudnika litijuma u avgustu 2024. godine.
„Ono što može da bude novo jeste ozbiljnije korišćenje SAJ-a, a ne samo za nasilno razbijanje demonstracija. To je jedinica visoko specijalizovana za borbu protiv terorizma, za talačke situacije, sa dobro obučenim pojedincima… a aktuelne vlasti tretiraju demonstrante kao ekstremiste“, kaže Petrović.
U Pravilniku o specijalnim jedinicama policije Srbije, opis delokruga rada SAJ-a uključuje „planiranje, organizovanje i izvršavanje najkompleksnijih i najrizičnijih zadataka u borbi protiv terorizma“.
Međutim, navodi se da, uz saglasnost ministra, „SAJ učestvuje i u obavljanju drugih policijskih i unutrašnjih poslova koje, zbog specifičnosti, složenosti ili ekstremne opasnosti, ne mogu samostalno da obavljaju druge organizacione jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova“.
Vlasti u Srbiji redovno opisuju antivladine demonstrante kao ekstremiste i teroriste.
Na jednoj konferenciji za medije 17. avgusta, Vučić je proteste nazvao terorizmom i pročitao član Krivičnog zakonika Srbije koji se odnosi na terorizam. To je usledilo nakon što je nekoliko noći ranije u različitim gradovima Srbije došlo do nemira i sukoba između demonstranata i policije.
„Šta je to bilo u Novom Sadu i Valjevu, ako ne terorizam? Čist, neiskvaren“, rekao je tada Vučić.
Petrović kaže da ga ne bi iznenadilo ako bi SAJ bio upotrebljen na protestima „u borbi protiv terorizma“.
Uloga SAJ-a tokom 1990-ih i 2000-ih
SAJ je formiran 18. decembra 1978. godine i taj datum se svake godine obeležava kao Dan jedinice.
Na taj dan, već godinama, nevladina organizacija Inicijativa mladih za ljudska prava traži putem otvorenog pisma da Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije i SAJ preuzmu odgovornost za skrivanje tela žrtava ratnih zločina sa Kosova u Trening centru SAJ-a u Batajnici.
Tela ubijenih Albanaca, njih 744, pronađena su 2001. godine na terenu tog policijskog poligona u Batajnici, blizu Beograda.
Članovi SAJ-a učestvovali su u takozvanim „antiterorističkim operacijama“ na Kosovu tokom 1990-ih godina.
Tadašnji komandant SAJ-a, Spasoje Vulević, rekao je u intervjuu za Radio-televiziju Srbije 2021. godine da je „veliki broj policajaca i vojnika izgubio život u zasedama i drugim terorističkim akcijama koje su izvele terorističke jedinice Oslobodilačke vojske Kosova (OVK)“.
OVK je bila političko-vojna organizacija koja se borila za oslobađanje Kosova od srpske vlasti u periodu 1990–1999. godine, dok je vlasti u Srbiji smatraju „terorističkom organizacijom“.
Nataša Kandić, osnivačica Fonda za humanitarno pravo u Srbiji, napisala je na mreži X da je Spasoje Vulević više puta svedočio o zločinima na Kosovu i da ga pamti po „iskrenom svedočenju“.
„Spasoje Vulević, ratni komandant voda SAJ-a, svedočio je na sudu da je 28. marta 1999. godine, redovna policija u Podujevu imala zadatak da ‘izvede’ albansko stanovništvo iz kuća i uputi ga ka magistrali. Kada sam ga pitala da li je to bilo proterivanje, njegov odgovor je bio ‘da, da’. Istinito, iskreno“, napisala je ona na mreži X, 7. septembra.
Tokom rata na Kosovu, više od 13.000 civila je ubijeno, dok su hiljade nestale. Oko 1.600 osoba – uglavnom Albanaca – i dalje se vodi kao nestalo.
Tokom 2000-ih godina, pominjano je delovanje SAJ-a ispred Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Beogradu, koja je zapaljena nakon mitinga protiv proglašenja nezavisnosti Kosova 2008. godine.
Policija koja je obezbeđivala ambasadu povukla se neposredno pre napada huligana, a prema svedočenjima, SAJ i Žandarmerija reagovali su tek kasnije.
Tokom 2000-ih organizovano je na desetine zajedničkih vežbi između SAJ-a i američkih specijalnih snaga, a Vulević je za RTS 2021. godine rekao da sarađuju sa jedinicama iz Sjedinjenih Država, Kine i Rusije, kao i sa svim specijalnim snagama Evropske unije.

CIK će danas održati žrebanje za listu stranaka na glasačkom listiću
Kurti: Dijaspora prelazi sa doznaka na investicije
Marta Kos: Srbija ne može ka EU bez čišćenja Banjske
Šef FBI-ja: Srbija je navodno vratila Kini osobe osumnjičene za špijunažu za SAD
Kosovo teži institucionalnoj stabilnosti, kaže da bi 2026. mogla biti godina Kosova
1.597 dece u školama sa malo učenika, stručnjaci upozoravaju na društvene posledice
Kurti o Ukšinu Hotiju: Kako bi bilo dobro da je živ, ali njegovo delo i dalje osvetljava naš put
Broj povređenih u nesreći u Prilepu, Dečanima, dostigao 11
Čak će i građani Kosova koji su u inostranstvu 7. juna moći da glasaju, najavljuje CIK